Cijena goriva skače, a EU želi zabraniti benzince i dizelaše iza 2035.. Što nas čeka?

Cijena goriva skače, a EU želi zabraniti benzince i dizelaše iza 2035.. Što nas čeka?




Cijene goriva posljednjih mjesec dana rapidno rastu, a plan EU je da se riješi automobila na dizel i benzin. Prema nacrtu Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, predviđa se zabrana prodaje automobila na fosilna goriva od 2035. godine i to je jedna od udarnih točaka zelenog plana.

Kako će se Hrvatska u tome snaći, hoće li dotad uspjeti osigurati infrastrukturu, o svemu tome smo razgovarali s prof. Igorom Dekanićem, a odgovore smo zatražili i od HEP-a, glavnog opskrbljivača električnom energijom u Hrvatskoj, kao i od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje tvrdi da je Hrvatska spremna izgraditi svu potrebnu infrastrukturu do 2035.

U Ministarstvu su naglasili kako će neki gospodarski subjekti u budućnosti u tome naći svoju poslovnu priliku.

Prof. Dekanić: Postavljaju se tri važna pitanja

Prof. Igor Dekanić za Index je rekao da se za električna vozila tek treba izgraditi infrastruktura, a pitanje je, dodaje, hoće li si stanovnici Hrvatske moći priuštiti električna vozila koja su, naglašava, 50 posto skuplja od dizelaša i benzinaca.



"Prijedlog EU je da do 2035. prekine prodaju novih automobila na motore s unutarnjim izgaranjem (dizel i benzin) i tu se postavljaju tri pitanja: što će biti s postojećim automobilima, koliko će koštati infrastruktura za električna vozila te koliko će biti povećana potražnja zahtjeva za subvencije za kupovinu tih automobila", istaknuo je prof. Dekanić.

Postavlja se i pitanje koji će privredni sustav u EU to financijski uspjeti izdržati.

"Napravio sam određene izračune, 20 posto tržišta u EU treba 400 do 500 milijardi eura samo za subvencije za kupovinu električnih automobila u narednih 15 godina. Sjetimo se što se dogodilo s 30 milijuna eura investicija u vjetroelektrane. Sad zamislite, primjerice, da u Hrvatskoj za subvencije na električna vozila odu 2 milijarde eura, što bi se tu događalo, koliko bismo imali slučajeva poput skupo obojenih tunela", kazao je.

"To je proces od 50-ak godina, a ne od 15"

Navodi kako postoji još nekoliko pitanja koja svijet treba riješiti.

"Jedno od njih je kako će se reciklirati akumulatori za električne automobile. Oni u sebi imaju dosta kobalta, litija i radioaktivnih tvari. Kako će se riješiti njihova reciklaža? Onda zamislite primjer: sezona je, krenula je kolona prema Jadranu. Na autocesti imate npr. 10 posto električnih automobila, dođe do sudara pa nastane zastoj, stane 10 automobila... Kako će hitna doći? To će se sve morati rješavati, ali tek razvojem novih tehnologija, to je proces od 50-ak godina, a ne od 15", ističe prof. Dekanić.

Navodi kako je kod motora s unutarnjim izgaranjem (benzinci i dizelaši) autoindustriji trebalo 40 godina da razvije tehnologiju da se kod svakog sudara automobili ne zapale.

"To su sve stvari koje će zahtijevati opsežan tehnološki razvoj i otvaranje mnogih novih djelatnosti i usluga. To će se sve vrlo vjerojatno dogoditi s obzirom na ekonomske mogućnosti svake pojedine države, samo je pitanje u kojem roku", kazao nam je prof. Dekanić.



S obzirom na to da EK planira do 2035. kompletno prijeći isključivo na električna vozila, pitali smo HEP može li Hrvatska u manje od 15 godina stvoriti infrastrukturu za to. Zanimalo nas je koliki postotak električnih vozila danas HEP može opskrbiti te je li realno da u roku od 15 godina HEP toliko poveća proizvodnju struje i na koji način.

HEP: Na našim punionicama nesmetano se istovremeno može puniti čak 455 električnih vozila

Iz HEP-a su za Index odgovorili da je elektromobilnost važan dio energetske tranzicije Europske unije u sektoru prometa, ali i dio HEP-ove strategije razvoja do 2030. godine, koja je, kažu, komplementarna smjernicama vlade RH te Europskom zelenom planu.

"Strategija predviđa izgradnju 1500 megavata novih kapaciteta za proizvodnju električne energije do 2030. godine, uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje", ističu iz HEP-a.

Kažu kako je HEP dominantni, ali ne i jedini proizvođač i opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj. HEP je, navode, uz HT, Petrol, Tifon i druge kompanije, jedan od pružatelja usluge e-mobilnosti u Hrvatskoj.

"U ovom je trenutku infrastruktura potrebna za punjenje električnih vozila, prema broju punionica i njihovom teritorijalnom rasporedu, dovoljna da ju koriste sva električna vozila registrirana u Hrvatskoj. Samo u HEP-ovoj mreži nalazi se pod brendom ELEN 245 javno dostupnih punionica, i to na području Grada Zagreba i svih 20 županija. Na HEP-ovim punionicama nesmetano se istovremeno može puniti čak 455 električnih vozila", kažu nam iz HEP-a.
"Električna vozila moguće je puniti na kućnim utičnicama u noćnim satima"

Ističu kako oni nastavljaju analizirati stanje tržišta i regionalne potrebe te sukladno tome povećavati broj punionica, priključaka na određenim frekventnim lokacijama, ali i povećavati snagu na postojećoj modularnoj infrastrukturi kako bi se podigla razina kvalitete usluge.



"E-mobilnost se temelji na više naprednih energetskih i IT koncepata, zbog čega potencijalno ograničenje ne predstavlja proizvodnja električne energije, već dostupnost i dostatnost kapaciteta za istovremeno sigurno punjenje velikog broja vozila. HEP tim izazovom upravlja planiranjem i postavljenjem svih punionica kao zasebnih mjernih mjesta s unaprijed zakupljenom potrebnom snagom, čime se pozitivno utječe na stabilnost elektroenergetske mreže", odgovorili su nam.

Nadalje navode kako se potrošnja električne energije na punionicama za električna vozila obračunava kao potrošnja na bilo kojem drugom obračunskom mjernom mjestu, a električna vozila moguće je puniti na kućnim utičnicama u noćnim satima, kada je opterećenje sustava niže, ili u vrijeme mirovanja vozila na parkiralištima nižom snagom punjenja te naposljetku i nadopunjavati na brzim punionicama na dužim međugradskim relacijama kako bi se iskoristile sve specifičnosti elektroenergetskog sustava.

Ministarstvo: Neki će u toj inicijativi naći svoju poslovnu priliku

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Indexu su odgovorili kako RH može razviti potrebnu infrastrukturu u navedenom roku, onom koji je odredila EK.

"U RH se može razviti potrebna infrastruktura u navedenom roku. Javne punionice će se djelomično financirati kroz EU fondove i na razini lokalne samouprave te privatnim investicijama obveznika stavljanja biogoriva na tržište i ostalih gospodarskih subjekata koji će u toj inicijativi naći svoju poslovnu priliku. U RH na promet otpada oko 30 posto ukupne krajnje potrošnje energije, ali transformacija prometa ide prema korištenju ne samo električne energije već i, primjerice, naprednih biogoriva i obnovljivog vodika", stoji u odgovoru Ministarstva.

"Ističemo kako se Energetskom strategijom RH planira izgradnja novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koji će moći odgovoriti potražnji električne energije za niskougljični prometni sektor. Pritom HEP nije jedini koji će u RH graditi proizvodna postrojenja", dodali su na kraju.



PODIJELI OVU VIJEST



TVOJ STAV JE BITAN - KOMENTIRAJ!


MARKETING






MARKETING




POVEZANE VIJESTI

VIDEO - Vučić poručio Hrvatima: Ne možete ni sanjati da budete snažniji od Srbije

VIDEO - Snimka izazvala raspravu među vozačima u susjedstvu: ''Efekat stada''

VIDEO - Rigoroznije provjere na granici prema Hrvatskoj, meso i mlijeko strogo zabranjeni za unos iz Bosne i Hercegovine

Mladić iz BiH nestao u Crikvenici, prijatelji mole za pomoć

Stožer u Hrvatskoj najavio novu odluku zbog nove varijante virusa