Četiri godine od ''Bosanskog proljeća'' : Je li se šta promijenilo?

BOSANSKO PROLJEĆE

Četiri godine od ''Bosanskog proljeća'' : Je li se šta promijenilo?

Objavljeno na dan 08.02.2018 - 17:22 | Izvor: USKinfo.ba | krajina.ba


Petog februara 2014. godine, Bosnu i Hercegovinu zahvatio je val protesta koji su tokom narednih dana prerasli u demonstracije širih razmjera, u narodu poznatije kao „Bosansko proljeće“.

Bilo je to vrijeme ispoljavanja nezadovoljstva naroda zbog inertnosti politike prema problemima običnog čovjeka, prema obespravljenim radnicima, katastrofalnim socio-ekonomskim i prilikama u zdravstvu, privredi, poljoprivredi. Dok jedni smatraju da je tada proradio bunt ponosnog bosanskohercegovačkog čovjeka, drugi su mišljenja da je riječ o političkim pozadinama, pa čak i rušenju ustavotvornog poretka naše države.

Zahtjevi Bihaćkog proljeća

Februarske demonstracije, poznatije kao „Bosansko proljeće“  uzrokovane su dvije godine dugim protestima radnika Tuzle, koji su se zbog izuzetno teškog stanja u tamošnjim firmama, našli u nezavidnom položaju, bez plaće i povezanog radnog staža. Pošto im se niko iz nadležnih institucija nije obratio, radnicima su se tada pridružili građani, a poziv na okupljanje i borbu za ljudska prava upućen je prema svim drugim bh gradovima. Situacija je eskalirala kada se pročulo da su se masama suprotstavili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova. Rezultat toga bile su blokirane ulice, razlupana vozila,  kamenovane , zapaljene  i  demolirane vladine i druge državne institucije u Tuzli, Sarajevu, Zenici , Mostaru, Bihaću.

Nezadovoljstvo građana Bihaća prvih dana ogledalo se u  jednosatnom okupljanju na Gradskom trgu i javnom obraćanju vlastima i političkim liderima. Treći dan predstavljao je vrhunac sukoba demonstranata i policije, političara i neformalne grupe prozvane „Bihaćko proljeće“. Situacija je eskalirala kada se tadašnji premijer Vlade USK-a Hamdija Lipovača obratio demonstrantima. Oni su ogorčeni cjelokupnom situacijom, tražili Lipovačinu ostavku, a u nekontrolisanoj situaciji kamenovana je zgrada Vlade, zapaljena  dva automobila, demoliran hotel  „Emporium“. Stresna situacija je bila i u Skupštini, koja je zasjedala skoro cijelu noć, jer predstavnici Bihaćkog proljeća nisu odustajali od Lipovačine smjene.

Odlazak u druge zemlje

Lipovača je na kraju predao svoj mandat na raspolaganje zastupnicima, a Skupština usvojila svih 13 zahtjeva Bosanskog proljeća. Tražilo se imenovanje nove Vlade, usklađivanje plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, te obrazovnih standarda i budžetskih izdvajanja za poljoprivredu. Tražilo se i ukidanje dodatnog finansiranja političara i zaposlenika u organu uprave, umanjenje njihovih plaća kao i završetak izgradnje boračke zgrade. Iako se činilo da se iz protesta, nastalih na bazi solidarnosti sa obespravljenim radnicima rađa novi društveni pokret, u našoj zemlji do danas malo se toga promijenilo. Odlazak u druge zemlje za većinu je danas spas.

Da bi Bosna i Hercegovina krenula naprijed a  bh društvo imalo jedinstvenu viziju, smatra prof. dr. Nevzet Veladžić, potrebno je prvenstveno da svaki od tri konstitutivna naroda izađu iz svojih nacionalnih krugova i kazne one koji nas unazađuju.





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti

Copyright © 2013 - 2015 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!