FOTO - Kemal Hadžić: Kako je nastala fotografija koja je oduševila Pink Floyd

Intervju

FOTO - Kemal Hadžić: Kako je nastala fotografija koja je oduševila Pink Floyd

Objavljeno na dan 17.04.2019 - 07:44 | Izvor: USKinfo.ba | radiosarajevo.ba


U Bosni i Hercegovini dugo je bio nepoznat podatak da je fotografija jednog od najboljih bh. fotografa Kemala Hadžića iskorištena za photobook kultne rock grupe Pink Floyd.

Fotografija koju je iskoristio Pink Floyd u svom photobooku nastala je u Sarajevu tokom rata. Na betonskom zidu kojim je zagrađena Kulovića ulica u Sarajevu u vihoru rata krečom je napisano ime ove rock grupe.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Hadžić je otkrio kako je nastala ova kultna fotografija, kako je došlo do saradnje sa Pink Floydom, nedostaje li mu Sarajevo i da li će imati izložbu u glavnom gradu BiH...

„Neko duhovit, inteligentan je na toj betonskoj ploči za koju ne znam za šta je služila napisao 'Pink Floyd'. Ja sam to primijetio i onda sam ja stao prekoputa i nastojao napraviti više fotografija na kojima su naši ljudi. Imam nekog biciklistu koji tuda fura, tipičnog Sarajliju koji poguren prolazi pored tog zida. Uglavnom htio sam to registrovati da bude živo“, rekao je za Radiosarajevo.ba Kemal Hadžić koji je rekao da bi i ta fotografija, kao i brojne njegove druge, ostala anonimna da to nije primijetio jedan Slovenac.

Fotografija koju je koristio Pink Floyd za svoj Photobook

„On je htio da tu moju i svoju fotografiju bez ploče i zida postavi jednu pored druge da bude jedna vrsta komparacije, kao jučer i danas“, rekao je Hadžić navodeći kako nije imao ništa protiv toga.

Taj Slovenac je imao neke veze u Londonu sa grupom Pink Floyd, priča nam Hadžić, pa je fotografija došla do dizajnera slavne grupe.

„Jedan dan zvoni telefon, britanski naglasak kojeg sam jedva razumio. Javila se neka žena koja je rekla da je dizajner Pink Floyda, te da bi rado koristila fotografiju za jubilarni materijal povodom 30 godina rada grupe. Rekla je da mi može platiti honorar 500 dolara i da mi može poslati nekoliko primjeraka honorara“, ispričao je Kemal Hadžić za Radiosarajevo.ba.

Hadžić je ispričao kako je tražio da se saradnja nastavi preko tog Slovenca, jer on živi u SAD-u, a onda je on preko kolege Ismara Mujezinovića dobio materijal i honorar.

Ja sam čovjek koji ne pripada mentalno ovom vremenu. Nikada ne pravim promociju nečega što sam radio. Sve moje afirmisane radove afirmisao je neko drugi. Tako je bilo sa fotografijom čeliste iz Vijećnice za poster Sarajevske zime 1993. godine. Objavljena je preko hiljadu puta pod anonimnim imenom ili su potpisivali ostale fotografe koji su radili u Sarajevu, ispričao je Hadžić navodeći kako je direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahić tražio fotografije za ovu manifestaciju i objavio baš Hadžićevu.

Fotografija koja je korištena za poster Sarajevske zime 1993. godine

„Nisam taj tip čovjeka. Sami radovi su sebe promovirali, odnosno mene. To je tipično za savremenu umjetnost. U savremenoj umjetnosti daleko je važniji autor od rada“, dodao je Hadžić.

Hadžić i dan-danas rijetko izlaže.

„Kad sam došao u Ameriku, desilo mi se da je u isto vrijeme u Los Angelesu bila grupa naših umjetnika koji su tu bili gosti mjesec dana. Pozvali su i mene, ja sam tada donio tridesetak radova iz bosanskog rata, a izložba je bila u biblioteci na Beverly Hillsu i bila je izvanredna“, rekao je Hadžić navodeći kako su na toj izložbi sa njim željeli uspostaviti kontakt ljudi iz Goethe muzeja.

„Jedan Hrvat koji je radio za njih pitao me: Čovječe, znaš li ti ko su ovi ljudi? Rekoh: Briga me. Ja sam bio takav jer sam dolaskom u Ameriku doživio kulturološki šok. Nisam znao engleski jezik, nisam znao ništa reći. Amerika je potpuno jedan drugi svijet, to je za mene bio šok. Rekao sam da mi se gube sa očiju, jer ja nemam snage. Kaže mi taj Hrvat da im to ne može reći jer ne znam ko su oni“, ispričao je Hadžić navodeći kako u tom momentu nije imao snage da pravi nove kontakte, te kako su oni uvidjeli da imaju posla sa ličnošću koja je nesposobna za saradnju. Tako se izjalovila saradnja sa Goethe muzejom.

Izlagao je nekoliko puta u velikim američkim gradovima: u Los Angelesu, Phoenixu, Washingtonu, Chicagu, New Yorku, a među najomiljenijim su mu izložbe u Chicagu.
„Slični ljudi su me kasnije pronalazili, i ja sam kasnije širom Amerike imao jako puno samostalnih izložbi, jer je ljudima naša tragedija bila atraktivna i interesantna. Ja sam se na otvorenjima osjećao neprijatno, kao da su me prevarili. Nisam bio sposoban da imam komunikaciju sa tom publikom, jer sam u Sarajevu imao drukčiju vezu sa publikom, bila je to neka vrste fešte. Kasnije sam odlučio da više nikada neću izlagati tamo, jer ne želim biti na fešti na kojoj se ne osjećam dobro“, ispričao je Hadžić.

Mogu izlagati samo u Sarajevu, u Zvonu. A kasnije sam izlagao i u Charlami. Ove godine ću u novootvorenoj galeriji fotografija u Jelićevoj imati izložbu na ljeto, u augustu ili septembru, na poziv Dženeta Drekovića, otkrio je Hadžić za Radiosarajevo.ba.

Iz Sarajeva mu, kaže, nedostaju prijatelji.

„Nedostaje mi grupa ljudi sa kojima se u društvu osjećam veoma prijatno. Prije nekoliko godina sam napravio izložbu koja se zvala 'Arhipelag Sarajevo' na kojima sam izložio portrete ljudi sa kojima volim provoditi vrijeme“, rekao je Hadžić dodajući kako se u Sarajevo osjeća fino, naročito s ljudima sa kojima može razgovarati o umjetnosti.

„Sarajevo se itekako izmijenilo. Nažalost, nagore. Ljudi su postali veoma glasni, agresivni, što je posljedica vjerovatno nesigurne egzistencije. Jer kad čovjeka satjeraš uza zid on više nije humano biće, ne bira sredstva“, prokomentirao je Hadžić navodeći kako je vlast u BiH veoma ružna, neljudska i surova nazivajući ih gomilom kriminalaca.

„Najbolji pokazatelj ko su ti ljudi je primjer njihovog odlaska na posao. Tada su bile neke ličnost poput Mikulića, Pozderca i drugih uglednih osoba koje su na posao išle normalno ulicom, ljudi su se njima pozdravljali i pričali. A ovi današnji sjede u džipovima sa zatamnjenim staklima, ispred i iza su policijska kola sa rotacijama. Ja kad to vidim znam da unutra sjedi kriminalac. To je slika i pokazatelj kakav je čovjek bio prije 35 godina i danas“, prokomentirao je Hadžić.

Njegovom objektivu Sarajevo je i dalje zanimljivo.

„Likovna, ali i inače umjetnost ima sve manje poklonika. Mene ustvari sve više interesuje taj neki društveno-politički odnos, odnosno odnos ličnosti i vlasti, pojedinca danas. Mogu vam reći da ja osjetim da se vrši balkanizacija cijelog svijeta koja je počela sa 21. vijekom što je počelo sa dolaskom Busha mlađeg za predsjednika. Onda nije ni čudno što je Trump izabran“, rekao je Hadžić.

Fotografijom se i dalje bavi u sklopu nekih projekata.

„Umjetnik je tako sluga ekonomskog moćnika i nema one prave umjetnosti da pojedinac govori o sebi i svijetu ljudski, humano. Umjetnost je došla u ćorkosak, ostala je bez publike“, rekao je Hadžić navodeći kako su intelektualci bila publika umjetnosti zadnjih 100 godina, te kako je ta populacija uništena i potamanjena do 21. vijeka.

Kemal Hadžić je sarajevski fotograf s američkom adresom. Godinama živi i radi u Phoenixu u Arizoni u kojeg je odselio nakon rata u BiH. Smatra se najznačajnijim bosanskohercegovačkim fotografom.





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!