FOTO-VIDEO: Turistički dragulj Nacionalnog parka Una - Kulen Vakuf

Historija

FOTO-VIDEO: Turistički dragulj Nacionalnog parka Una - Kulen Vakuf

Objavljeno na dan 30.01.2019 - 12:30 | Izvor: USKinfo.ba |


Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u sastavu općine Bihać, Bosna i Hercegovina. Smješten je na rijeci Uni, udaljen četrdesetak kilometara od Bihaća u pravcu Bosanskog Petrovca.
 
Kulen Vakuf je najveće mjesto u Nacionalnom parku i od davnina predstavlja važno čvorište puteva. U vrijeme Rimskog carstva tuda je prolazila cesta koja je od Zadra povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju.

Kasaba Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) na rijeci Uni, kako se prvobitno nazivao današnji Kulen Vakuf, osnovana je podizanjem džamije sultana Ahmeda I (1603-1617). Mjesto neslužbeno mijenja ime u XVIII stoljeću od kada se prema vakifu1 naziva Palanka Mahmut paše Kulenovića, a u XIX stoljeću mjesto dobija današnji naziv Kulen Vakuf.

Poslije Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine, bosanski valija Halil-paša je proširio i utvrdio ovo mjesto. Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac koji i danas postoji. Pored čvrstih bedema, ovaj grad je imao i vodeni odbrambeni pojas. Na gradskim bedemima su bila četvera vrata i dvije tabije. Na istočnoj strani bedema bila je Horića tabija, a na zapadnoj strani Ćemalovića tabija. Jedna od glavnih gradskih vrata bila su do Une na velikom mostu, a druga pored gradske džamije Sultan Ahmeda koja se i danas tamo nalazi. Dvoje sporednih vrata su bila na istočnoj i zapadnoj strani grada, u neposrednoj blizini tabija. Austro-Ugarska monarhija je porušila zidine nakon okupacije 1878. godine.

Iznad mjesta sa lijeve strane Une i njene pritoke Ostrovice, dominira istoimena srednjovjekovna i osmanska utvrda - Ostrovica, a sa desne još uvijek vidljivi ostaci osmanske utvrde Havala.

 
Stari bosanski grad Ostrovica
 
Grad Ostrovica sadrži najmanje tri prepoznatljiva povijesna sloja.

Srednjovjekovni sloj grada izgrađen je u 15. stoljeću na prahistorijskoj gradini od koje su mjestimično sačuvani ostaci zaštitnog bedema na istoimenom brdu. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjevero - istočne strane, a čiji se nasipi 282 m u dužine i 211 m u širine još i danas raspoznaju. Ispod zapadnog zida utvrde proteže se jarak. Na zapadnoj strani nalaze se temelji ruševine dugi su 14 m i široki 6 m. Ulaz je na zapadnoj strani. To crkvište naziva narod "Ostrovička" ili "Grčka crkvina".

Srednjovjekovni grad Ostrovica se nalazio u župi Lapac, a pripadao je Karlovićima. U srednjem vijeku bio je to najutvrđeniji grad u gornjem toku rijeke Une. Njegov razvoj i širenje utvrde je nastavljen i u doba osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Glavni ulaz je bio sa južne, a sporedni sa sjeverne strane.

U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmansku upravu i sve do 1878. godine osmanska vlast je u njemu držala posadu, a napušten je 1878. godine. O njegovom značaju i veličini, govori podatak da je tokom 16. stoljeća u njemu bila smještena posada od 60 konjanika i 150 pješaka. Grad je u 18. stoljeću proširen i ojačan sa četiri kule i dvije tabije. Od tada na njemu nisu vršene dodatne gradnje i preinake. Po njoj se i nazvala kapetanija Stara Ostrovica, a prostirala se s obje strane gornjeg toka rijeke Une, od izvora do oko 15 km ispod današnjeg Kulen Vakufa. U sastav ove kapetanije ulazili su još i gradovi: Orašac, Havala, Džisr-i-kebir, palanka Čovka i Donji Lapac. Kapetanije su imale zadatak braniti granice i čuvati unutrašnjost teritorija, ali i važnije puteve i prevoje, da bi kasnije preuzele i policijske poslove. Na čelu kapetanija nalazili su se kapetani i to su bile nasljedne funkcije. Stara Ostrovica je poslije Karlovačkog mira, znatno proširena i utvrđena, a uz kulu u Orašcu podignut je mali grad, dok su gradovi Havala i Džisr-i-kebir (Veliki most), danas Kulen Vakuf, iz temelja sagrađeni.

Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulenović, zvani Haračlije. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Pred glavnim ulazom u grad bio je njihov odžak (plemićki dvor). Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose, gdje je sagradio odžak i do njega kulu.

Prvi poznati kapetan bio je Salih-aga Kulenović, a posljednji kapetan je bio Mehmed-beg (1821-1835).

Legenda o Ostrovici

Za zidine Ostrovice veže se legenda o ženi, živoj uzidanoj u zidine. Narod je tom pripovijedao ovako:

Nekad davno zidari su zidali stari grad Ostrovicu. Ali što bi po danu sazidali, to bi se po noći srušilo. Jedan od zidara usnije san, u kojem mu bješe objavljeno kako vile ruše zid. U snu su mu rekle da će ga stalno rušiti, sve dok u njega ne uzidaju živu ženu. Isti dan donese im jedna mlada žena ručak, a zidari je zgrabiše i živu uzidaše u zid kako su vile i tražile. Sirota žena kod kuće je imala dojenče, pa joj onako uzidanoj iz dojki poče curiti mlijeko, upravo ondje gdje se i danas gledavši iz Kulen Vakufa, vidi bijela pruga kao trag na stijenama podno zidina Ostrovice.

Za tu prugu okolni svijet je dugo vremena vjerovao da se radi o okamenjenom mlijeku ove uzidane nesretnice. Zbog toga su nerotkinje strugale sivo-bijeli prah sa stijena i pile sa vodom, vjerujući da će postati blagoslovljene. Druge su opet hodočastile ovamo da se poklone „okamenjenom mlijeku” uzidane sirotice. Pruga je dugačka nekoliko metara, a debela nekoliko centimetara. Dabome da ima sa mlijekom sličnost, jer liči na krečno mlijeko

Džamija Sultana Ahmeda I

Sultan Ahmedova džamija u Kulen Vakufu je izgrađena u periodu od 1603-1613. godine u vrijeme sultan Ahmeda I po kojem je i dobila ime. Karakteristična je po tome što se ispod nje nalaze dućani i prolazi sa četiri strane, a ulazi u džamiju su preko kamenog stepeništa. Džamija je porušena u proteklom ratu i obnovljena je u drugoj polovini 90-tih godina prošlog stoljeća u originalnom obliku i dimenzijama (12x 17m), sa razlikom što se umjesto ranijeg tesanog kamena, za njenu ponovnu izgradnju korištena cigla.

U službenim turskim dokumentima iz 18. stoljeća, Kulen Vakuf se zvao Džisr-i-kebir, što u prijevodu znači Veliki most i spada u niz mjesta što nastadoše za vrijeme turske uprave u Bosni. Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac. Jedna od glavnih gradskih vrata bila su na velikom mostu, a druga sa južne strane džamije. Sa obje strane velikog mosta bile su iznad vode na direcima izdignute kuće i magaze.

Svakako je vrijedno spomenuti da je Kulen Vakuf rodno mjesto prvog reis-ul-uleme za Bosnu i Hercegovinu, mehrum Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića. U jesen 1882. godine, uvažavajući zahtjeve muslimanskih prvaka, tadašnja Austro-ugarska uprava imenovala je Mustafu Hilmi efendiju Hadžiomerovića za prvog reis-ul-ulemu Bosne i Hercegovine, o čemu je Car donio odluku 17. oktobra 1882. godine. Svečano ustoličenje prvog reisu-l-uleme obavljeno je u velikoj sali u Konaku 15. decembra 1882. godine. Ovu dužnost je obavljao do 1893. godine.

Dolazak otomanske imperije na ove prostore 1523. godine, kada su čete Gazi Husrev-bega osvojile srednjovjekovnu utvrdu iznad Kulen Vakufa, Ostrovicu, uzima se kao godina izgradnje prve džamije na ovom području. Džamija je izgrađena unutar zidina ovog srednjovjekovnog grada i bila je od drveta, a stajala je nad gornjim ulazom u dvorište utvrde. Kad je srušena, sagrađena je u samom selu Ostrovica.

Ova džamija je od 1903 god. rušena i obnavljana 3 puta. Jednom je izgorjela u požaru koji je zahvatio cijelu čaršiju Kulen Vakuf 16.06.1903., a ostala dva puta u ratovima 1941. i 1992.

Od nastanka džamije na ovom mjestu, za svakog insana (čovjeka), jednu od poučnijih zanimljivosti predstavlja, nad lukom jednog od prolaza džamije, uklesana sura zakletve iz Kur'ana časnog:

„Tako mi vremena, čovjek, doista gubi,
samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine,
i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.“
(Al'-Asr, 1-3, Kur'an str.603.)

Tekst i fotografije: Nacionalni park una





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti

Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!