KOLAPS: USK napustilo više od 70 ljekara, u narednih pet godina u penziju odlazi još 55, oprema iz šezdesetih godina!

Odliv bijelih mantila

KOLAPS: USK napustilo više od 70 ljekara, u narednih pet godina u penziju odlazi još 55, oprema iz šezdesetih godina!

Objavljeno na dan 09.07.2019 - 13:04 | Izvor: USKinfo.ba |


 
Piše: Melita Mujadžić
 
U potrazi za boljim uslovima rada i većim zaradama, svake godine u inostranstvo odlazi sve veći broj ljekara i medicinskih radnika. Zbog masovnog odlaska ljekara alarmantna je situacija u zdravstvu Unsko- sanskog kantona.
 
Prema podacima Ljekarske komore Unsko-sanskog kantona, samo Kantonalnu bolnicu u Bihaću u posljednjih 10 godina napustilo je oko 70 ljekara. Oni koji ostaju suočeni su sa nedostatkom sredstava za rad, dotrajalom oprema,ali i viškom nemedicinskog i manjkom medicinskog kadra.
 
 
U Sindikatu ljekara i stomatologa Kantonalne bolnice nemaju tačne podatke o broju ljekara koji su napustili Kantonalnu bolnicu. Ipak ističu da je broj ljekara koji godišnje napuste našu zemlju veći od podataka koje imaju ljekarske komore, s obzirom na to da mladi koji završe medicinski fakultet nemaju obavezu da se prijave u registar ljekarske komore. 
 
Veliki je broj mladih ljekara koji su tek diplomirali na medicinskim fakultetima i uopšte se ne prijavljuju ljekarskoj komori, niti pokušavaju naći posao u zdravstvenim ustanovama. Oni odlaze u inostranstvo jer im se tamo nude bolje plate, ali i bolji uslovi rada i mogućnost edukacije.  Mlade kolege su željne rada i dokazivanja, ali im to sistem kod nas ne omogućuje - smatra Amir Rekić, predsjednik Sindikat ljekara i stomatologa Kantonalne bolnice, izražavajući zabrinutost za preuzimanje zdravstvenog sistem u dogledno vrijeme.
 
-U Kantonalnoj bolnici, trenutno nedostaju pedijatar-gastroenterolog, pedijatar-pulmolog, neurohirurg, te subspecijalisti mnogih grana. Upozoravam da problem tek slijedi jer Ljekarska komora USK navodi da će u narednih pet godina u Unsko- sanskom kantonu u penziju otići 55 ljekara - pojašanjava Rekić uz napomenu da su Kantonalnu bolnicu napustili mladi specijalisti interne medicine, pulmologije i pedijatrije, te specijalizanti oftalmologije i otorinolaringologije.
 
 
Imajući u vidu koliko košta specijalizacija koja u prosjeku traje pet godina,  mislim da je to tragedija. Građani kroz davanja državi financiraju te specijalizacije očekujući zauzvrat zdravstvenu zaštitu. Nažalost, veliki dio novca koji se izdvaja za zdravstvo ide na financiranje plata nemedicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama umjesto da se daje za plate ljekara i sestara, te za poboljšanje obima i kvaliteta zdravstvenih usluga- smatra Rekić uz to tvrdeći da je bolnička uprava prepuna nepotrebnih pravnika i ekonomista koji ne rade ništa. - Njihove diplome su sumnjive i trebale bi biti predmet revizije. Iako ih ima i previše dosta administrativnih poslova se prebacuje na sestre i ljekare koji ih moraju obavljati nauštrb brige o pacijentima. Tako je nedavno ukinuta bolnička recepcija, a sve obaveze upisa pacijenata, pa čak i naplate usluga prebačene su na sestre koje često rade po jedna u noćnoj smjeni na veliki broj pacijenata. Ukidaju se pripravnosti ljekarima i sestrama, a imaju ih čak i administrativni radnici iz uprave- navodi Rekić, ističući da ionako lošu situaciju dodatno usložnjava migrantska kriza.
 
Pored brige o  građanima pružaju usluge i migrantima koji su okupirali zdravstvene ustanove.  - Ima ih i bolesnih, ali su najčešće u pitanju povrede u njihovim međusobnim fizičkim obračunima. Iz medija vidim da vlada Kantona i bolnica sarađuju sa IOM-om oko tog problema. Ako je ta organizacija i dala neki novac za zdravstvenu zaštitu migranata oni koji je neposredno pružaju, ljekari i sestre, od toga ne vide ni marke –zaključuje Rekić. 
 
Nadležni šute
 
Kantonalna bolnica, nažalost, ne prati normative ni  standarde savremene medicine koji se primjenjuju čak i u najbližem okruženju.
 
Stručni rad je potpuno zanemaren, nema redovnih stručnih sastanaka, a direktori ne obilaze odjele sa svrhom upoznavanja sa stručnim problemima. Prostor i oprema su neadekvatni. Sramotno je da i šest godina nakon požara za kojeg još niko nije odgovarao nisu osposobljene operacione sale. Na odjelu na kojem ja radim - ORL još se koristi operacioni stol i svjetlo iz 60-ih godina prošlog stoljeća koji su dobijeni kao ratna reparacija za Drugi svjetski rat od Njemačke. Bolnička apoteka je slabo popunjena, iako direktor tvrdi suprotno. Neki dan sam htio uključiti operisanom djetetu antibiotski sirup, ali mi je na raspolaganju bio samo jedan – ističe Rekić. 
Foto: Avaz-Arhiva
 




KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti

Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!