Migranti koji su jednom deportovani iz BiH se ponovo ilegalno vrate, Kovačević poručuje: Sizifov posao

SPORAZUM O READMISIJI

Migranti koji su jednom deportovani iz BiH se ponovo ilegalno vrate, Kovačević poručuje: Sizifov posao

Objavljeno na dan 17.09.2020 - 07:30 | Izvor: USKinfo.ba | klix.ba


U posljednje vrijeme sve češće vidimo izvještaje Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima o ilegalnim migrantima koji su protjerani iz naše zemlje. S obzirom na tu učestalost, pitali smo koliko je migranata ove godine protjerano iz Bosne i Hercegovine i gdje.

Služba za poslove sa strancima je u 2020. godini izrekla mjeru protjerivanja sa teritorije Bosne i Hercegovine za 709 stranih državljana, zvanična je informacija Službe za poslove sa strancima BiH.

Njih 355 trebalo bi da je vraćeno u zemlje porijekla ili u zemlju koja ih prihvata. Kroz Program Regionalnog projekta dobrovoljnog povratka i reintegracije AVRR, Služba je uz asistenciju IOM-a u zemlje porijekla vratila 84 osobe, dok je Služba za poslove sa strancima samostalno izvršila dobrovoljni povratak za 119 migranata.

Sizifov posao

Prema Sporazumu o readmisiji Služba za poslove sa strancima je u susjedske države deportovala 152 migranta od čega je njih 116 vraćeno u Republiku Srbiju, 32 u Crnu Goru i tri migranta u Hrvatsku. Iz Službe za poslove sa strancima su kazali da se postupak readmisije pokreće kod svakog slučaja gdje se utvrdi da je iz određene države osoba prešla u BiH.

Kada su u pitanju migranti koji su deportovani iz države postupkom readmisije, iz Službe za poslove sa strancima su nam potvrdili da se dešavalo to da se u državu ilegalno vrate osobe koje su već jednom bile udaljene sa teritorije BiH.

"U tim situacijama njima se produžava period zabarane ulaska te se ponovo poduzimaju radnje u cilju udaljenja takve osobe. Nakon što se ta osoba po Readmisiji vrati u zemlju koja ih prihvata, oni su dalje u nadležnosti zemlje koja ih prihvata", rekli su iz Službe za poslove sa strancima.

O ovom Sporazumu o readmisiji u kom možemo deportovati migranta koji ilegalno boravi u BiH ukoliko utvrdimo odakle je došao, smo govorili sa profesorom Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Goranom Kovačevićem. On poručuje da Sporazum i nema baš puno smisla.

"Migranata će uvijek biti na našoj teritoriji, Sporazum o readmisiji je u suštini samo slovo na papiru koje služi da građanima BiH, a i Srbije zamaže oči i da se pokaže da se nešto službeno radi. U ovom slučaju readmisije, mi se bavimo Sizifovim poslom jer to nije permanentno rješenje problema", rekao je Kovačević.

Šta je rješenje?

On još dodaje da bi rješenje imali ukoliko bi posjedovali informacije o identitetu migranata koji se nalaze u BiH jer bi ih na taj način lakše vratili u zemlje iz kojih su došli, dodavši još da je nedopustivo to što ne znamo ko se nalazi na našim ulicama.

"Mi bi trebalo da imamo informacije iz država iz kojih dolaze migranti - ko su ti ljudi. Svaka država na svijetu ima bazu podataka o svojim građanima kao što je da li su vršili krivična djela i slično. Ja prosto sumnjam da mi imamo te informacije. Sirija je ratne zona, ali Alžir nije, Libanon nije. Mnogo je tih država iz kojih oni dolaze, a koje nisu ratna zona i nema prepreka da ih vratimo", mišljenje je Kovačevića.

Dugoročnije rješenje moglo bi biti i spriječavanje ulaska migranata ojačavanjem državne granice jer bi se na taj način bavili uzrokom, a ne posljedicama. Međutim, s obzirom na to da je taj segment problematičan za riješiti u BiH, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić pojašnjava na koji način možemo učiniti migrantsku krizu podnošljivijom.

Bosna i Hercegovina nije zadnja destinacija migranata, već je migranti koriste kao tranzit do željene destinecije, neke od zemalja Europske Unije. U skladu sa ekonomskim i demografskim prilikama, Bosna i Hercegovina nema prostora za dodatne smještajne kapacitete. Potrebno je iznaći riješenje da se migranti izmjeste izvan urbanih dijelova gradova, čime će se doprinijeti većoj bezbjednosti građana", izjavio je Ujić.

Predmetom rada Službe za poslove sa strancima u 2020. godini bilo je više od 12.000 migranata, a u privremenim prihvatnim centrima u BiH je sada smješteno 5.929 migranta. To znači da u BiH trenutno ima sasvim sigurno više od 6.000 migranata s obzirom na to da nemali broj njih živi i na ulicama, odnosno izvan centara.

Službe u Bosni i Hercegovini u suštini rade onoliko kolike su im mogućnosti i koliko im dozvoljavaju kapaciteti, ali često rade uzaludan posao poput vraćanja migranata u susjedne države.

Bosna i Hercegovina nema dovoljno načina ni novca da migrante vraća i transportuje u države iz kojih su došli, to je ono gdje nam je potrebna pomoć međunarodne zajednice. Međutim oni (međunarodna zajednica), kako tvrdi profesor Kovačević, nam neće pomoći sve dok ne vide da smo ozbiljna država koja najprije brine o svojim građanima, ali i o migrantima.

Foto:Klix.ba



PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u BiH i ostalim zemljama regije

Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!