Percepcija sličnosti i empatija: Zašto suosjećamo sa Briselom, ali ne i sa Ankarom?

EU

Percepcija sličnosti i empatija: Zašto suosjećamo sa Briselom, ali ne i sa Ankarom?

Objavljeno na dan 23.03.2016 - 10:13 | Izvor: USKinfo.ba | klix.ba


Nakon jučerašnjeg terorističkog napada u Briselu, na društvenim mrežama se mogu čitati komentari o "licemjerstvu Evrope" i pojedinaca koji žali za svojim žrtvama, ali ne i za onima u Turskoj ili Palestini. Zašto je to tako i na koji način psihologija objašnjava ovaj fenomen za Klix pojašnjava socijalna psihologinja Sabina Čehajić Clancy.

Nauka kaže da su samo ljudi sposobni da emotivno reaguju na patnju drugih ljudi izražavajući empatiju. Empatija, bilo da je paralelna ("osjećam se jednako ili slično kao osoba koja pati") ili reaktivna, smatra se svojstvena samo čovjeku.

Termin empatija se odnosi na proces neposrednog uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi, te predstavlja neposredno saznanje osjećanja, želja i namjera drugih ljudi.

U jeku nasilja i terorističkih napada, ljudi putem društvenih mreža izražavaju svoje suosjećanje sa nevinim žrtvama porukama, različitim slikama, tagovima, fotografijama zastava i sl.

U istom trenutku pokreće se pitanje/diskusija o tome zašto ne reagujemo jednako ili slično kada su u pitanju sve žrtve? "Zašto suosjećamo sa Briselom, a ne sa Ankarom?" - samo je jedno od aktuelnih pitanja koja kruže društvenim mrežama.

Žrtve napada u Ankari

"Nauka tvrdi da je jedan od ključnih mehanizama tj. preduvjeta za osjećanje (koje prethodi izražavanju) empatija, jedan oblik identifikacije sa žrtvama. A da bi uopće došlo do identifikacije, neophodno je percepirati žrtvu sličnom sebi. Drugim riječima, percepcija sličnosti je osnova za empatiju", pojašnjava Čehajić Clancy.

Percepcija sličnosti može da se kreće od boje kože, stila života do sveukupnih kulturoloških i socijalnih normi. Ovakva percepcija koja često nije u vezi sa realnom slikom svijeta čini osnov ne samo za postojanje ili manjak empatija već i za druge psihološke reakcije kao što su moralno isključivanje, dehumanizacija i sl.

"U konačnici, ukoliko želimo razvijati empatiju, neophodno je kod ljudi kreirati sliku da smo sličniji nego što mislimo", poručuje ova socijalna psihologinja u razgovoru za Klix.




PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u BiH i ostalim zemljama regije


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!