Poslovi za podobne: Država bježi od rezanja javne potrošnje i privatizacije preduzeća

Neodrživ sistem

Poslovi za podobne: Država bježi od rezanja javne potrošnje i privatizacije preduzeća

Objavljeno na dan 10.10.2017 - 08:20 | Izvor: USKinfo.ba | klix.ba


Vlasti u BiH još uvijek se nisu upustile u reformu javne uprave, kao ni u procese privatizacije preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Glomazni državni sektor i javna preduzeća još uvijek važe za najpoželjnije poslodavce u BiH, gdje su radna mjesta uglavnom rezervisana za članove porodica bh. političara ili one koji su politički podobni.

Iskustvo proteklih desetljeća pokazalo je sva ograničenja i nemogućnost organizacije racionalne privrede na temelju državnog vlasništva i birokratskog planiranja. Uprkos tome, udio administracije i javnih preduzeća u domaćem bruto proizvodu (GDP) u BiH i dalje iznosi nevjerovatnih 45 posto.

Uvaženo je mišljenje kako javna preduzeća i državne institucije služe kao subjekti za zapošljavanje kadra političkih stranaka, zbog čega vlasti već godinama izbjegavaju rezati granu na kojoj sjede, odnosno započeti reformu javne uprave i privatizaciju državnih preduzeća.

Javna potrošnja u BiH je davno izmakla kontroli, a ekonomisti već duži niz godina upozoravaju kako dodatno povećanje broja zaposlenih u državnim subjektima (na svim novima vlasti) predstavlja ozbiljnu prijetnju od nastanka makroekonomskih poremećaja.

Država porezima, doprinosima, naknadama i sličnim vrstama prihoda često ne prikupi dovoljno sredstava da bi podmirila sve potrebe javne potrošnje. Manjak sredstava i bujanje javne potrošnje dovode do prekomjernog zaduživanja, usporavanja razvoja i smetnji u funkcionisanju ekonomskog poretka. Domaće vlasti to pretjerano ne brine jer su svjesne činjenice kako je zapošljavanje u javnom sektoru i javnim preduzećima garant socijalnog mira.

Drugo "leglo izborne baze" političkih stranaka u BiH definitivno jesu brojna državna preduzeća koja služe za zapošljavanje poslušnog stranačkog kadra i članova porodica domaćih političara. Uglavnom je riječ o preduzećima s prekomjernim brojem zaposlenih osoba čije plaće ne korespondiraju s plaćama uposlenih u realnom sektoru. Ostaje upitno kolika bi bila plaća prosječnog zaposlenika u BiH ukoliko bi se iz obračuna izbacile plaće isplaćene u državnim institucijama i javnim preduzećima.

Masa zaposlenih birača jedan je od ključnih razloga zbog kojih vlasti odbijaju da se upuste u procese privatizacije javnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu pravdajući to neosnovanim navodima o ekonomskim poremećajima koji bi nastali prodajom državnog udjela. Na drugoj strani, činjenice pokazuju da se sadašnji sistem upravljanja definitivno očitovao u niskoj efikasnosti, tehnološkom zaostajanju i nemogućnosti racionalne alokacije proizvodnih resursa.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kazao je u razgovoru za Klix.ba kako postoje različiti podaci o udjelu administracije i javnih preduzeća u BDP-u, odnosno da neki navode kako on iznosi 42 posto, a da je Svjetska banka prije nekoliko godina navela brojku od 49 posto.

"Još veći problem jeste stopa učešća zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupan broj zaposlenih u BiH. To je jedan od najvećih problema naše ekonomije koji rezultira time da je najveći broj zaposlenih, a koji imaju više plaće od prosječnih, vezan za budžet. To političkim strankama daje moć da kontrolišu te zaposlene", rekao je Čavalić.

Dodao je da, ukoliko se komparira javna potrošnja u BiH s javnom potrošnjom u zemljama regiona i generalno EU, doći ćemo do zaključka da je u našoj zemlji izuzetno visoka javna potrošnja, izuzev atipičnih primjera poput zemalja Skandinavije koje svakako prednjače.

"Značajan broj datih sredstava odnosi se na održavanje izuzetno visokih plata zaposlenih. Nešto manji dio se odnosi na socijalna davanja, a u posljednje tri godine značajan udio se odnosi na otplatu ranije uzetih kredita", kazao je Čavalić.

On je podsjetio da postoje ekonomisti koji smatraju da javna potrošnja u BiH doprinosi povećanju BDP-a te da od nje zavisi ekonomski rast naše zemlje. Čavalić ističe da je to tačno prema formuli po kojoj se računa BDP, ali da bi značajan faktor trebao da bude faktor investicija.

"To se prije svega odnosi na privatne investicije. Nažalost, u BiH se one odnose na javne investicije i javnu potrošnju, što je veoma visoko u odnosu na privatne investicije. Pokretač ekonomskog rasta u razvijenim zemljama nije država i ta teza je napuštena 70-ih godina prošlog stoljeća. Pokretač treba da bude privreda, odnosno realni sektor", smatra Čavalić.

Na pitanje koliko postojanje javnih preduzeća u BiH stvara distorzije u samom ekonomskom sistemom, Čavalić je odgovorio da danas postoji dosta kritičara privatizacije te da se i on slaže kako privatizaciju treba kritikovati ako je urađena bez postojanja vladavine prava.

"Tu je prije svega odgovoran naš pravni sistem. Pitanje je šta je s kompanijama koje nisu privatizovane? Najveći broj tih kompanija su gubitaške, što znači da oni stvaraju najveću privrednu distorziju u smislu da su najveći porezni dužnici. Generalno, javne kompanije su najveći dužnici u bh. ekonomiji", rekao je Čavalić.

Kako kaže, to predstavlja tempiranu bombu koja podriva čitavu likvidnost domaće privrede, dok s druge strane postoji mali broj profitabilnijih kompanija jer se nalaze u sektoru koji je po prirodi profitabilan (bez obzira na to da li je javno ili privatno vlasništvo).

"Ako pratimo u protekle dvije godine izvještaje i tih uspješnih kompanija, vidjet ćemo da postoje određeni nedostaci u smislu efikasnosti i efektivnosti poslovanja. Iskazuje se pad prometa prihoda, realizovanih profita i slično. Sve to je zbog stranačkih zapošljavanja", kazao je Čavalić.

Istakao je da ukoliko postoji previše javnog sektora u okviru ekonomija, to daje dugoročnu poruku privatnom sektoru da ne ulazi u područja koja su monopolizirana od javnog sektora.

"Privatni sektor nema inicijativu da se takmiči s javnim jer javna preduzeća iza sebe imaju moćnog zaštitnika, a to je država. Ako pogledamo ekonomije Njemačke, Velike Britanije i drugih razvijenih zemalja vidjet ćemo da sve te države ne idu ka nacionalizaciji, već vode legalnu privatizaciju ili prepuštaju privatnom sektoru da obavlja stvari koje manje efikasno obavlja javni. Tu su svakako i javno-privatna partnerstva", rekao je Čavalić.

Podsjećamo, ogroman birokratski aparat u BiH nosi epitet najglomaznijeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u državnim institucijama.

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Francisco Parodi izjavio je 2016. godine, nakon postizanja dogovora o kreditu s našom zemljom, kako je problem u BiH to što su troškovi za plaće i javna potrošnja preveliki.

"U BiH javna potrošnja iznosi približno 45 posto bruto društvenog proizvoda. Samo za troškove plaće izdvaja se 12 posto ekonomije, što je najviše u regiji. To je potrebno smanjiti. Vlasti su se obavezale smanjiti veličinu vlade i broj uposlenih u javnom sektoru u srednjem roku", istaknuo je Parodi.

 




PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u BiH i ostalim zemljama regije


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!