Putinov manevar u Rusiji: U Kremlju je duže i od Staljina, namjerava da zadrži vlast i moć

KAKVI SU MU PLANOVI?

Putinov manevar u Rusiji: U Kremlju je duže i od Staljina, namjerava da zadrži vlast i moć

Objavljeno na dan 16.01.2020 - 09:02 | Izvor: USKinfo.ba | klix.ba


Nakon prijedloga predsjednika Rusije Vladimira Putina za promjene Ustava koje bi oslabile funkciju predsjednika, premijer Dmitrij Medvedev iznenada je podnio ostavku, a nakon toga i Vlada.

Dok mnogi te poteze vide kao Putinov manevar da ostane na vlasti poslije isteka mandata 2024., još nije jasno kako on to namjerava da to ostvari.

Putin je najavio promjene Ustava koje bi mogle da produže njegovu vladavinu i pošto bude morao da se povuče s pozicije predsjednika na kraju mandata 2024. godine.

Jačanje funkcije premijera

Predložene Ustavne promjene i ostavka Medvedeva vide se kao pripremanje terena za 2024. godinu, kada 67-godišnji Putin mora da se povuče s funkcije predsjednika, prenosi Reuters.

Najvažniji prijedlog koji je Putin iznio u obraćanju naciji u srijedu je najavio smanjenje ovlaštenja predsjednika i jačanje moći premijera. Putin je rekao da želi da donji dom parlamenta ima moć da bira premijera i druge ključne funkcije, čime bi se povećali uloga i značaj parlamenta, ali i nezavisnost i odgovornost premijera.

Kritičari su dugo optuživali ruskog predsjednika da planira da na nekom položaju zadrži kontrolu nad jednom od najvećih država i jedne od dvije najveće nuklearne sile, navodi Reuters i dodaje da po sadašnjem Ustavu predsjednik može imati maksimalno dva uzastopna mandata, ali i da Putinove pristalice teško da mogu da zamisle ruski politički život bez njega.

Putinovi prijedlozi, za koje je rekao da treba da budu stavljeni na referendum, dat će mu mogućnost da preuzme ojačanu ulogu premijera poslije 2024. ili šefa Državnog savjeta kojeg također želi da ojača. Navodi se i da bi čak mogao biti predsjednik znatno ojačanog parlamenta.

Šef poreske službe

Putin je rekao da će Medvedev preuzeti novu funkciju zamjenika šefa ruskog Vijeća za sigurnost, dok je za premijera predložio manje poznatog šefa poreske službe Mihaila Mišustina.

Putin je sproveo iznenadnu promjenu ruskog liderstva, što je treća velika promjena u ruskom liderstvu u njegovoj eri, i predložio promjene Ustava koje bi mogle da ga zadrže na vlasti poslije okončanja predsjedničkog mandata, ukazuje Associated Press.

Sam Putin je postao vršilac dužnosti predsjednika nakon iznenađujuće ostavke Borisa Jeljcina 1999. Pri kraju svog drugog mandata 2007. Putin je odredio Medvedeva za svog nasljednika na mjestu predsjednika, dok je on kao premijer u suštini i dalje bio glavni, ističe AP. Za vrijeme Medvedeva u Kremlju, promjenom Ustava je predsjednički mandat produžen sa četiri na šest godina.

Ipak, Putin nije bio potpuno zadovoljan postupcima svog saveznika i posebno je bio kritičan u pogledu odluke Medvedeva da dopusti kampanju zapadnih država u Libiji 2011. koja je dovela do svrgavanja i ubistva diktatora Moamera Gadafija.

Sada je Putin zadržao Medvedeva u vladajućoj strukturi postavljajući ga na novostvoreni položaj zamjenika šefa predsjedničkog Vijeća za sigurnost, mada dužnosti i uticaj te funkcije ostaju nejasni, navodi AP.

U okviru promjena koje su izazvale šok u ruskoj političkoj eliti koja se pita koje su Putinove namere, za premijera je predložen Mišustin kome se pripisuju zasluge za modernizaciju ruskog poreskog sistema. Ipak, Mišustin nema političkog iskustva, što ukazuje da će sprovoditi želje Kremlja.

Slabljenje sljedećeg predsjednika

Ključno pitanje nije da li će Putin zadržati kontrolu nad vlasti u Rusiji, već kako planira da to uradi, ocjenjuje The Guardian, ukazujući da niko nije očekivao da će se Putin penzionisati 2024. i da ponos i interes samoočuvanja nalažu da zadrži poluge vlasti.

Putin je, kako ističe britanski list, dvije stvari stavio do znanja kada je u srijedu najavio promjene: prvo, Rusija će se vjerovatno oprostiti od njega kao predsjednika 2024, i drugo, da kada ode s predsjedničkog položaja, definitvno neće otići s vlasti.

Brzina kojom su se stvari razvijale u srijedu – prvo Putinova najava promene Ustava da se oslabi sljedeći predsjednik a onda ostavka premijera i vlade – pokazuje da su temelji za tranziciju položeni godinama prije nego što Putin mora otići iz Kremlja.

Nasljednik vjerovatno neće biti Mišustin, za kojeg se smatra da bi mogao da vodi Vladu dok Putin sprovodi planove za sukcesiju, ocijenjuje list i ukazuje da su kao mogući nasljednici viđeni njegovi lojalni saradnici, među kojima su i stare kolege, pomoćnici, regionalni šefovi i bivši tejlohranitelji.

Putin je izborom Mišustina ostavio sebi otvorene opcije i nastoji da minimizira sukobe među političkom elitom čvrsto krijući svoje karte, ocjenjuje The Guardian.

Zasad nije jasno da li su ostavke znak pukotina u ruskoj hijerarhiji ili dio koordinisanog ali još nejasnog Putinovog plana da ostane na vlasti i promjeni politički sistem koji postoji s manjim izmjenama od početka 90-ih.

Putin, koji je u Kremlju duže od bilo kog lidera pa i od Josifa Staljina, u srijedu međutim nije razjasnio svoje planove, već je otvorio Pandorinu kutiju mogućih opcija, ističe New York Times, a prenosi Radio Slobodna Evropa.




PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u BiH i ostalim zemljama regije

Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!