Šefik Džaferović: Počeli smo rješavati migrantsku krizu i odnose prema Bošnjacima u regionu, razgovarao sam sa Đukanovićem

BiH

Šefik Džaferović: Počeli smo rješavati migrantsku krizu i odnose prema Bošnjacima u regionu, razgovarao sam sa Đukanovićem

Objavljeno na dan 14.09.2020 - 10:04 | Izvor: USKinfo.ba | oslobodjenje.ba


Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović govori za Oslobođenje o nedavnoj posjeti Palmera, izborima, migrantskoj krizi, odnosima u regionu...

Gospodine Džaferoviću, ocijenili ste sastanak sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthewom Palmerom vrlo dobrim. Tokom posjete BiH Palmer je ponovio aktivnu podršku SAD-a našoj zemlji u provođenju neophodnih reformi, ali kako reformi nema, poručio je da građani dobro razmisle kome dati glas 15. novembra. Šta iščitavate iz te poruke?

- Da, imali smo jedan vrlo uspješan sastanak s gospodinom Palmerom. Sjedinjene Američke Države su strateški partner Bosne i Hercegovine i glavni međunarodni garant integriteta i stabilnosti naše zemlje. Do posjete BiH gospodina Palmera došlo je netom nakon sastanka Srbije i Kosova u Washingtonu, gdje je značajno podstaknut njihov međusobni dijalog na iznalaženju održivog rješenja koji je nastavljen u Bruxellesu. Palmerova posjeta BiH je prvo njegovo putovanje tokom pandemije koronavirusa. 

Mislim da nije slučajno odabrana BiH. Vrlo važna poruka koju nam je prenio je da dijalog Srbije i Kosova nema nikakvu poveznicu ni s jednom državnom u regionu, pa ni s BiH. To smo znali i odranije, ali prije sastanka u Washingtonu o tome se politiziralo, tako da je vrlo važno da smo to čuli od predstavnika američke administracije zadužnog za Zapadni Balkan.

Put Bosne i Hercegovine treba da bude satkan od reformi koje će značiti brže uključivanje u Evropsku uniju, NATO-savez, jačanje ekonomije i relaksaciju ukupnih odnosa u Bosni i Hercegovini. U tom smislu treba obilježiti i četvrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tačno je da u proteklom vremenu reforme nisu išle poželjnim tempom i potpuno je jasno da građani ove zemlje na izborima, pa i onim zakazanim za 15. novembar, trebaju da prepoznaju snage koje su se zalagale za reforme i one koje su ih blokirale i opstruirale.

Ima li NATO-puta BiH, s obzirom na to da su i ministri iz SDA digli ruku za smanjenje budžeta Ministarstvu odbrane BiH?

- Da, ima. Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno postati članica i NATO-saveza i Evropske unije. U ovom mandatu, iako su postojali snažni otpori, očuvali smo naš NATO-put. Nismo dozvolili da BiH ide unazad, već smo dostavili NATO-u program reformi koji u osnovi ima karakter ANP-a (Godišnjeg nacionalnog plana) u okviru MAP-a (Akcionog plana za članstvo u NATO). Koliko znam, taj godišnji plan je značajno realiziran. Tačno je da je izostala realizacija onog dijela koji se tiče modernizacije Oružanih snaga zbog budžeta takvog kakav je. Budžet za ovu godinu za Ministarstvo odbrane nije značajnije smanjivan i kreće se u okviru ukupnih smanjenja izazvanih posljedicama koronavirusa. Ostao je praktično kao i prethodnih godina s neznatnim smanjenjem. Ovdje treba reći da je budžet institucija BiH ograničen fiskalnim okvirom koji je uspostavljen još u mandatu 2010-2014. godina. Ove godine je prvi put uvećan budžet institucija BiH za oko 30 miliona KM. / STR. 2. i 3.
 
Predsjedništvo BiH je donijelo niz zaključaka prema Vijeću ministara u vezi s migrantskom krizom, od kojih dosad nije bilo ništa. Šta ćemo i kako dalje?

- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se dosada mnogo puta bavilo migrantskom krizom. To smo počeli raditi praktično odmah nakon preuzimanja mandata. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je institucija koja je odgovorna za rješavanje migrantske krize. Mnogo puta smo tražili od Vijeća ministara cjelovit i sveobuhvatan plan rješavanja migrantske krize, ali ga do danas nismo dobili. Na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH donesen je niz zaključaka koji su konačno počeli da se realiziraju, a oni se tiču izmještanja migranata iz naseljenih mjesta, zaštite istočne granice i odgovarajuće koordinacije svih policijskih i drugih za to nadležnih agencija u Bosni i Hercegovini. Posljednjih dana vidimo aktivnosti Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti na svakom od ovih polja.

Uskoro putujete u službenu posjetu Pakistanu. Šta očekujete od te posjete i šta ćete predložiti domaćinima?

- Prije preuzimanja predsjedavanja Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, a to je bilo 20. marta ove godine, imao sam detaljan plan vanjskopolitičkih aktivnosti vezanih za posjete drugim zemljama. Bila je dogovorena posjeta s najvišim zvaničnicima Evropske unije koncem marta ove godine. 

Htio sam da predsjedavanje otpočnem tom posjetom. Ozbiljno je bila pripremana posjeta Washingtonu, dogovoren odlazak u Peking na Samit 17+1, ugovoren sredinom aprila, odlazak u Hrvatsku i Tursku. Sve to nije realizirano zbog poznatih razloga izazvanih pandemijom koronavirusa.

Đukanovićeva uloga

Poziv da posjetim Pakistan star je već više od godinu i sada je ponovo obnovljen u situaciji kada je migrantska kriza u Bosni i Hercegovini eskalirala, a najveći broj migranata dolazi iz Pakistana. Pakistan je prijateljska država, uvijek je podržavala Bosnu i Hercegovinu. Pored pitanja koja se tiču bilateralnih odnosa na političkoj, ekonomskoj i kulturnoj ravni, tema će biti i rješavanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini. Pakistan je do sada jedina država koja je pristala da se s Bosnom i Hercegovinom zaključi ugovor o readmisiji. Nastojat ću da proces zaključenja tog ugovora podstaknem kako bi se on što prije finalizirao. To nam je potrebno, jer je jedan od načina rješavanja migrantske krize i vraćanje migranata u zemlje njihovog porijekla. Naravno, poštujući sve norme međunarodnog prava koje se odnose na to pitanje.

Zašto većina političara u našoj zemlji potpuno zaboravlja činjenicu da je Milo Đukanović sve ove godine dovođen u vezu s organizovanim kriminalom te se miješa u unutrašnje stvari susjedne zemlje, baš kao što se i druge komšije upliću u pitanja naše države?

- Pod vodstvom gospodina Đukanovića Crna Gora se distancirala, a i on lično, od prošlosti iz devedesetih godina prošlog stoljeća, odnosno iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu. Krenula je putem nezavisnosti, postala je članica NATO-saveza i ubrzano se približava članstvu u Evropskoj uniji. Vrlo je važno da su se u tom vremenu harmonizirali međuetnički odnosi, između ostalog, i prema Bošnjacima koji žive u Crnoj Gori.

Gubljenje vremena

Niko ovdje ništa ne zaboravlja, već vodi računa o tome kakvu će politiku susjed s kojim smo izgradili dobre odnose voditi u budućnosti. I sam sam govorio da želim da Crna Gora nastavi takav put, jer je to, između ostalog, u interesu i Bosne i Hercegovine. Nije to uplitanje u unutrašnje stvari susjedne zemlje. 

Ne možemo biti imuni na strašne i mučne poruke i zastrašivanja koja su upućena prema Bošnjacima u izbornoj noći i poslije toga. Telefonom sam razgovarao s predsjednikom Đukanovićem i apelovao na to da se poduzme sve kako bi se zaštitili Bošnjaci u Crnoj Gori, posebno u Pljevljima. Koliko znam, to je i urađeno.

Kakvu saradnju očekujete s budućim vlastima susjedne države?

- Sve zavisi od kursa koje će zauzeti ta buduća vlast. Ako nastave po ovim pitanjima politiku dosadašnje vlade, nema razloga da mijenjamo svoje odnose, bez obzira na to ko će činiti tu buduću vladu. Pitanje ko će činiti tu vladu je unutrašnje pitanje Crne Gore, ali ne možemo biti nijemi i ne kazati da u sadašnjoj opozicionoj strukturi koja je ostvarila prevagu na proteklim izborima postoji značajan broj političkih snaga koje po svim gore pobrojanim važnim pitanjima i za nas u Bosni i Hercegovini misle drugačije.

Spašava li Dodik Vučića pričama o separaciji? Čović ubire poene po ko zna koji put pričom o Izbornom zakonu i autonomiji. Šta će u tome svemu poduzeti SDA?

- Nije ovdje riječ samo o spašavanju ili ubiranju poena. Mnogo su ozbiljnije stvari u pitanju, a tiču se stalnih nastojanja tih snaga za dodatnim etničkim i teritorijalnim podjelama u ovoj zemlji. To nikada ne smijemo izgubiti iz vida i uvijek trebamo biti spremni da na to adekvatno odgovorimo. SDA se tome uvijek suprotstavljala, sada se suprotstavlja i suprotstavljat će se i u budućnosti. Put Bosne i Hercegovine nije u dodatnoj dezintegraciji, već u reintegraciji i integraciji u Evropsku uniju i NATO-savez. Tako će to na kraju i biti. Sve drugo je bespotrebno gubljenje vremena, kočenje reformi i ekonomskog razvoja i nanošenje štete svima nama u Bosni i Hercegovini. Toga moraju biti svjesni i Dodik i Čović.




PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u Bosni i Hercegovini | Izvor: Klix.ba

Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!