U četiri petrovačka velikana sva je Bosna stala

Bosanski Petrovac

U četiri petrovačka velikana sva je Bosna stala

Objavljeno na dan 17.12.2017 - 14:21 | Izvor: USKinfo.ba | balkans.aljazeera.net


Jovan Bijelić, Skender Kulenović, Ahmet Hromadžić i Mersad Berber, velikani su iz Bosanskog Petrovca.

Piše: Fahrudin Vojić

Bosanski Petrovac je mali krajiški grad koji je iznjedrio velike ličnosti kakve su: Jovan Bijelić, Skender Kulenović, Ahmet Hromadžić i Mersad Berber. Ove petrovačke ikone godinama su inspiraciju pronalazile u svom rodnom kraju i prisjećanjima na odrastanje u petrovačkoj rajskoj dolini ispunjenoj čarolijama netaknute prirode. Baš kao što pokojni Bijelić jednom napisa, sve što su učili nestalo je, a ostala je Bosna, njihova vječita inspiracija koju su uvijek nosili sa sobom.

„Sve je najednom isčezlo, sve što sam u dugim godinama učenja i traženja bio sakupio u sebi, u glavi i po džepovima, ostala je samo moja Bosna i njen pejzaž u meni. Ne jedno određeno brdo, ne jedna livada, već vizija onoga što živi u meni kao moja Bosna. Onda sam najednom shvatio da sam ja slikar ove zemlje i da ja izvan toga nisam ništa i da ja izvan toga ne mogu ništa naći. Ni postići“, napisao je Jovan Bijelić

Ili kako nekoć, govoreći o Bosni, reče Mersad Berber: „Gdje god otputujem, Bosna me ranjava. Tako da je to u meni ostalo. Zapravo, ja sam stalno u jednom dijalogu s tom temom Bosne“.

Mali gradić veliki ljudi

Tako mala općina uspjela je postići ono što čak mnogo većim gradovima nije pošlo za rukom, a to je suživot različitih vjera, nacija i ideja u jednom mjestu, za jednim stolom. Istina, s vremena na vrijeme dođe do određenih političkih trzavica, ali politika k'o politika, narod tome mnogo ne pridaje značaj. Možda je to tako upravo zahvaljujući petrovačkom backgroundu koji je kroz povijest njegovao upravo taj suživot i multikulturu u kojoj su odrastali ljudske i umjetničke gromade Jovan, Skender, Ahmet i Mersad

„Ljudi prolaze ovuda i nemaju pojma da ti velikani potječu upravo iz Bosanskog Petrovca. Zbog toga smo mi krenuli u projekat izrade velikih billboarda na samom ulazu u Bosanski Petrovac na kojima će stojati „Posjetite grad velikana“ kako bi ljudi znali te vrijednosti i navratili da nas posjete i obiđu objekte koje imamo u kojima čuvamo sjećanje na njih.  Prethodno smo uradili spomenike u vidu bisti sa likovima naših velikana i oni su tu u centru grada. Od idućeg ljeta krećemo s novom manifestacijom njima u čast koja će nositi naziv „Dani petrovačkih velikana“ koji će biti organizirani u julu i trajat će sedam dana. U okviru te manifestacije ćemo prirediti razne kulturne događaja na kojima će prisustvovati velike ličnosti iz zemlje i regiona. Već otprije nam je Mišo Marić uradio monografiju četvorici velikana. Smatramo da je vrlo bitno govoriti i pisati o njima u ovom vremenu porasta fašizma i radikalnih ideologija u smislu da su njih četvorica promovisali Bosnu i Hercegovinu i suživot različitih kultura što njima nije predstavljalo nikakav problem. Oni su odrastali u takvom ambijentu u duhu Bosne i Hercegovine. Mislim da su oni zaslužili sve to i mi želimo da im se na taj način odužimo za sav njihov doprinos Bosanskom Petrovcu“, kaže općinski načelnik Zlatko Hujić.

Mersad Berber je svojim djelima dostojanstveno predstavljao svoju zemlju Bosnu i Hercegovinu, čijim je pejsažima, ljudima i poviješću inspiriran velik broj njegovih umjetnički djela. Berber pripada izuzetno dinamičnom razdoblju savremene kulturne povijesti Bosne i Hercegovine. Predvodnik je mlade generacije grafičara koji otvaraju lokalnu scenu na međunarodnom nivou. Bio je jedan od rijetkih umjetnika čiji su talent i majstorstvo omogućili mejsto u prestižnim muzejima i galerijama.

„Prvo što zadivljuje u radovima Mersada Berbera vjerovatno je ta njegova crtačka vještina. Berber crta s lakoćom i sigurnošću kakve su gotovo u potpunosti nestale iz umjetnosti Zapadne Europe i Sjedinjenih Američkih Država“, zapisao je o Berberu jedan od najpoznatijih britanskih likovnih kritičara i povjesničara Edward Lucie Smith.

Berber je bio i vrstan ilustrator koji je oslikao brojne knjige, autor je crtanog filma Tempo Secondo, dizajnirao je omote ploča Indexa, kao i plakate za filmove Emira Kusturice.

„Upotreba zlatne boje i raskoš Berberovih ranih djela, te uticaj velikih majstora renesanse i baroka, kao i majstora kista na njegovo stvaralaštvo je velik i dubok. Berber je uvijek bio kroničar Bosne, dok je neumorno slikao ulomke svoje zemlje, odražavajući višeslojnu kulturnu povijest, kao i složenost njegovog povijesnog iskustva. Polazeći od svog lokalnog miljea, Jovan Bijelić je noseći sa sobom boje svoga kraja, boje polja, neba, oblaka kako se vješaju u planine, gube i nestaju u svom topolom i hladnom koloritu plavo violetnih tonova Grmeča, Osječenice, Klekovače i polja Bosanskog Patrovca, uvijek u svojim slikama donosio Bosnu sa njenom atmosferom, brdima, arhitekturom i ljudima. Njih četverica su brend Unsko-sanskog kantona i Krajine. Imena koja su zaslužili, prevazilaze okvire Bosne i Hercegovine. Mnogi se naprosto jagme za njih i iz Srbije i iz Hrvatske. Oni su iza sebe ostavili historijska djela i zbog toga će vječno živjeti kroz njih. Ono što je karakteristično za sve njih je to da su uvijek sa sobom i svojim djelima nosili elemente Bosne i Hercegovine. Čak Berber u nekim momentima predskazuje stradanja u Bosni i Hercegovine i Srebrenici“, kaže akademski slikar Ahmet Ibukić iz Bihaća koji radi kao kustos u Regionalnom muzeju Pounja

Čuvaju svoju kulturu

Bosanski Petrovac je grad koji je oživio književnu manifestaciju „Dani Skendera Kulenovića“ i sačuvao slikarski sjaj Jovana Bijelića u galeriji koja se njegovim imenom zove. Ljudi u Bosanskom Petrovcu se trude da ožive sjećanje na svakog onog ko je svojim djelom ovjekovječio spomen na svoj rodni kraj, izdignuvši ga visoko na kulturnu ljestvicu.

“Znate da je u Bosanskom Petrovcu u čast Skendera izgrađena biblioteka na čijem prvom spratu ima muzejski dio posvećen piscu, Jovan Bijelić ima galeriju. Još je rano, a smatram da bi u čast Berbera i Hromadžića trebalo uraditi nešto slično. Mislim da i postoji par inicijativa. Dok se nešto ne uradi, odvojili smo u sklopu biblioteke jednu prostoriju u kojoj se nalazi nekoliko eksponata vezanih za život i rad Ahmeta Hromadžića. Smatram da bi trebalo uključiti više osoba i razmijeniti mišljenja. Veličina ovih ljudi je neupitna, ne samo sa stanovišta njihovog doprinosa bosanskohercegovačkoj kulturi, nego i ljudska, te bi se jednom promišljenom strategijom dalo više uraditi na njihovoj promociji i brendiranju. Ahmet Hromadžić je, nemojte zaboraviti, prevođen na mnoge jezike i uvršten u lektire stranih zemalja. Nisam pristalica korištenja velikih misli, više sam za njihovu konkretnu primjenu, ali kaže se da narod koji zaboravlja svoju prošlost, nema budućnost, a narod koji čuva svoju tradiciju, njeguje kulturu i svoje velikane, ima budućnost”, ističe Renato Mehičić, direktor JU spomen biblioteke Skender Kulenović.

Mnogo se toga uradilo tokom zadnje decenije na uzdizanju kulture i ovjekovječenja spomena na slavna petrovačka imena. Ima još mnogo posla za uraditi, ali je nedostatak finansija uvijek glavna kočnica u takvim procesima.

„Četiri velikana i viteza kulture - Ahmet Hromadžić dječiji pisac i svjetski renomirani književnik Skender Kulenović, slikari svjetskog ranga Jovan Bijelić i Mersad Berber, po meni prelaze granice nacionalnog. Oni su, dakle, nadnacionalne ličnosti od izuzetnog značaja za Bosanski Petrovac. Kada sam 2004. godine prvi put došla na funkciju direktora JU Centar za kulturu i Obrazovanje Bosanski Petrovac, stanje u objektima kulture je bilo katastrofalno. Najprije smo podigli muzej iz pepela i vratili smo 24 vrijedna umjetnička djela među kojima i 20 slika Jovana Bijelića. Ta zbirka je proglašena nacionalnim dobrom 2009. godine. U prostorijama iznad muzeja se nalaze i lične stvari Jovana Bijelića. Što se tiče njegove rodne kuće, ona je nažalost stradala u proteklom ratu. Mi smo dobili jedan dio sredstava i kada budemo imali dovoljno sredstava mi ćemo obnoviti njegovu kuću. Osim toga radimo i na pokretanju likovne kolonije 'Jovan Bijelić' putem koje bi okupljali značajnije ličnosti. Prije njegove smrti, posjetili smo Mersada Berbera i s njim smo razgovarali o tome da nam ustupi neke svoje lične stvari koje bi postavili u jedan objekat gdje smo planirali napraviti fondaciju koju bi nazvali njegovim imenom. Međutim, smrt je to spriječila tako da smo sada u pregovorima sa njegovom suprugom od koje tražimo da nam pokloni te stvari koje nam je on obećao.

Također, ovdje u osnovnoj školi imamo neke lične stvari Ahmeta Hromadžića i svake godine na njegov rođendan napravimo jednu manifestaciju. Zatim, imamo i tradicionalnu književnu manifestaciju u okviru koje se svake godine dodjeljuje nagrada Skender Kulenović, a imamo i biblioteke koja nosi njegovo ime, u kojoj se drže brojne dragocjenosti, umjetničke slike i njegova arhiva. Imamo spomenik četverici velikana kojeg je izradio Zlatko Dizdarević. Dakle, mi radimo na afirmaciji naših kulturno-historijskih vrijednosti i tako ćemo nastaviti u budućnosti“, kaže dr. Milica Kecman, koja trenutno obnaša dužnost v.d. direktora JU Centar za kulturu i obrazovanje u Bosanskom Petrovcu.





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!