Ulaganja dijaspore nisu dobrodošla u BiH

BiH

Ulaganja dijaspore nisu dobrodošla u BiH

Objavljeno na dan 14.08.2017 - 12:11 | Izvor: USKinfo.ba | oslobodjenje.ba


Ako vlasti u BiH zbog korupcije ne žele uzgoj norveških goveda, u Indoneziji će ih sačekati raširenih ruku, odakle zovu Arifagića da im dođe i prenese znanje.

Piše: Fahrudin Bender

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi iz inostranstva za 2016. godinu iznosili su 3,58 milijardi KM.

Ima i nas finih

Procjenjuje se da ni u ovoj godini iznos neće biti manji od toga. Pritom od ukupnog iznosa, na personalne transfere, novčane doznake iz inostranstva, otpadaju 2,44 milijarde KM, a na ostale tekuće transfere, u koje spadaju i penzije iz inostranstva, 1,14 milijardi maraka.

Ovo su sredstva koja su se slila putem računa, a korist za bh. ekonomiju od dijaspore je i daleko veća.

- Mi koji živimo ovdje znamo da svake godine, kada dijaspora u ljetnim mjesecima dolazi, jednostavno stigne finansijska injekcija, nekako se ublaži agonija ovog stanja, inače bi bio socijalni bunt da nije tih naših ljudi, kazala nam je Amela iz Bihaća.

S druge strane, pripadnici dijaspore ne dočekuju se baš sa poštovanjem.

- Već na granici slušam naš radio i čujem onog voditelja kako hajka slušatelje protiv dijaspore, zbog parking-mjesta, ovoga ili onoga. Pa ima i nas finih, kulturnih, sa dobrim poslovima i uspješnim karijerama, gdje nas cijene i u inostranstvu. Ne znam čime zaslužujemo takav odnos, priča nam Amir koji je nedavno doputovao iz Švicarske.

Naime, iako slabi trend “prozivki” po dijaspori, on još postoji, čak i u slučaju kada sve više mladih trbuhom za kruhom napušta BiH. Tako se neko ko je prozivao jučer dijasporu, sada našao u neugodnoj situaciji da istim riječima i sam bude prozivan, iako je BiH napustio prije samo godinu.

Ima i onih primjera u kojima se naši ljudi iz inostranstva vraćaju u BiH da bi investirali, te žive s obje strane granice. Takav je slučaj Jusufa Arifagića iz Kozarca, kojemu je norveška vlada kao prvom farmeru dopustila da prenese primjerke originalnih norveških krava u stranu zemlju. Međutim, umjesto da nadležne vlasti u BiH primijete i podrže to bogatstvo, Arifagić je naišao na brojne i ružne sabotaže na farmama u Federaciji. Podsjećamo, u Bosanskom Petrovcu su mu osporili zakup poljoprivrednog zemljišta, a u Bosanskoj Krupi čim je registrovao farmu, sve okolno poljoprivredno zemljište okupirali su drugi, iako je decenijama bilo zapostavljeno.

Arifagiću su verbalnu podršku dali i visoki predstavnik Valentin Inzko i premijer Federacije Fadil Novalić, ali osim riječi, nije dobio nikakvu konkretnu potporu, te su se opstrukcije nastavile.

- Sve se završilo na priči i niko od nadležnih nije mi izašao ni trun u susret. Stanje sa opstrukcijama je jednako i danas, osim što sam nedavno od policije dobio uvjeravanja da će podići tužbe protiv osoba koje su mi spalile silažu i koje su odgovorne za druge vandalske nasrtaje oko moje farme, ispričao nam je Arifagić.

S Arifagićem smo telefonski razgovarali jer se trenutno nalazi u Norveškoj, gdje kod naše dijaspore, za razliku od domaćih vlasti, ima stopostotnu podršku. Od vlasti te zemlje ima prijedloge za nove projekte u kojima bi ovaj iskusni farmer trebao učestvovati. No, pitali smo ga jesu li norveške vlasti upoznate sa onim što proživljava i da li se žalio na stanje u BiH.

- S obzirom na to da je ambasadorica u više navrata dolazila na farmu u Kozarac, da prati razvoj i aklimatizaciju norveških grla u BiH, oni su svjesni kakva je situacija. Ali, ja se nikad i nikome ne bih žalio, govoriti protiv svoje države bilo bi isto kao govoriti protiv svoje majke. Mi to u inostranstvu ne činimo, šta god vi mislili o dijaspori. Jer njima se ne može objasniti da su to neki lobiji, kriminalna sprega sa vlastima, njima bi to sve bilo isto i adresirano na državu BiH, a ja to neću da dozvolim da se takav zaključak izvodi, pojasnio nam je Arifagić.

Trenutno u BiH zbog toplotnog talasa Lucifer svi usjevi trpe štetu. Vlasti u BiH ni na koji način ne pomažu poljoprivrednike i opet će se desiti da su sredstva koja se slijevaju iz inostranstva presudna finansijska injekcija da ekonomija u BiH kako-tako opstane. Štetu od suše doživio je i Arifagić na usjevima u Kozarcu, a u Bosanskom Petrovcu i Bosanskoj Krupi ni nakon dvije godine još mu nije dozvoljeno da posije išta.

Tužba u Petrovcu

- Sve i da se desi da Općina Bosanski Petrovac raspiše ponovo taj oglas za korištenje poljoprivrednog zemljišta, nad tom spornom zemljom sada je pokrenuta i tužba od istih osoba koje su u prvom redu zaustavile moj projekt u Unsko-sanskom kantonu, tako da ne vjerujem da ću opet imati pravo da sijem. Kada bi se barem na drugim lokalitetima bilo kakve državne poljoprivredne zemlje našlo, onda bih mogao pripremiti nešto za zimsku sjetvu kultura. Jer, evo, i ova suša je ukazala na to da je dobro zasijati različite kulture na različitim lokacijama, na različitom zemljištima i nadmorskim visinama, jer ponešto od toga preživi sušu. Inače, sva silaža, čak i ako je ostane, biće lošijeg kvaliteta, kazao nam je Arifagić.

Kada se vrati u BiH, on će nastaviti preseljenje farme iz Bosanskog Petrovca u Kozarac. Nakon 150 grla, preostalo mu je da prebaci još 75 visoko steonih junica jer u Petrovcu ne može proizvesti hranu uprkos obećanjima koja su mu domaće vlasti davale.

A Norvežani sa Arifagićem imaju nove planove. S obzirom na to da je prvi put uspješno izvršena aklimatizacija norveških krava na drugim geografskim širinama, sada žele da Arifagić proizvede grla za Indoneziju.

 




PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u Bosni i Hercegovini | Izvor: Klix.ba


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!