VIDEO - Kada smo počeli pomjerati kazaljke na satu i zašto smo uveli 'ljetno vrijeme'

Historija

VIDEO - Kada smo počeli pomjerati kazaljke na satu i zašto smo uveli 'ljetno vrijeme'

Objavljeno na dan 28.10.2019 - 11:22 | Izvor: USKinfo.ba | radiosarajevo.ba


Tik-tak. Ovog je vikenda opet došlo vrijeme da se pomjere kazaljke na satu.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje - kada se kazaljka s tri sata pomjeri na dva, piše BBC.

Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet - to se često završava automatski.

Poslanici Evropskog parlamenta u martu ove godine izglasali su da se ukida pomjeranje sata od aprila 2021. godine. Dotad će sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.

Iako je bilo najava, Vlada Bosne i Hercegovine još nije donijela zakon kojim bi se to promijenilo.

Zašto je uvedeno ljetno vrijeme?

Osnovna ideja je bila da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.

Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade" i doda večeri - kako bi mrak pao kasnije.
To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradedi pjevača grupe Coldplay Chris Martina - Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetneg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.

Ipak, nije doživeo da to vidi u Velikoj Britaniji. Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Woodrow Wilson ubrzo je ukinuo ljetno vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća „Božjem vremenu".

Ni u Europi nisu postojala pravila koja bi važila za sve. Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu - pomjerali su časovnike dva sata unaprijed.

Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.

Danas na svetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija. Većina zemalja koje ga koriste su u Europi i Sjevernoj Americi.
Island je izuzetak, pošto je mnogo sjevernije od cijele Europe i ima ekstremnije varijacije dnevnog svjetla i mraka tokom godine, tako da ne bi imali mnogo koristi od pomeranja sata. Bjelorusija, Gruzija i Rusija su, takođe, odabrale da imaju isto vrijeme i zimi i leti.

Za zemlje na ekvatoru, gdje dnevnog svjetla ima približno isto tokom cijele godine, nema potrebe za ovakvim uštedama. Tako je i u Arizoni i na Havajima, koje imaju sunca tokom cijele  godine. Sve ostale savezne države u Americi pomjeraju sat u proljeće i jesen.

I za i protiv

Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano - ljetno vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije. Dodatni dnevni sati u ljetnom periodu mogli bi da smanje troškove građana na vještačko osvjetljenje i omoguće im da slobodno vrijeme provedu na otvorenom.

Ipak, pokazalo se da su realne uštede energije prilično marginalne. Smanjenje električne energije nadoknađuje se povećanom upotrebom grijanja ili klimatizacije, a takođe i goriva u vozilu. Pritom, neki od glavnih trgovinskih partnera EU - poput Kine, Rusije i Turske - ne pomjeraju sat.

U skladu s novom zakonskom regulativom, građani EU posljednji put će podešavati satove u proljeće 2021.

Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu.

Kako utiče na zdravlje ljudi?

Pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi. U studiji Evropske komisije navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo".

Smatra se da to može dovesti do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema. Dalje, to može uticati na porast broja saobraćajnih nezgoda.

Takođe, pomjeranje sata podrazumeva da djeca u jesenjim mjesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može biti opasno.

Na drugoj strani, eksperti Dženifer Dolijak i Nikolas Senders navode da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva između 17 i 20 sati i preporučuju ljetno računanje vremena. Oni smatraju da više prirodnog svjetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće prijetnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce".





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti

Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!