Vreline ne posustaju: Kako prepoznati sunčanicu i toplotni udar

Zdravlje

Vreline ne posustaju: Kako prepoznati sunčanicu i toplotni udar

Objavljeno na dan 01.07.2019 - 09:39 | Izvor: USKinfo.ba | radiosarajevo.ba


Dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje nepovoljno utječu na zdravlje. Kako bi tijelo održalo normalnu unutrašnju tjelesnu temperaturu od oko 37°C, koristi se različitim mehanizmima hlađenja kao što su širenje krvnih sudova, znojenje i pojačani osjet žeđi. Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama hlađenja u tijelu, navodi se u upozorenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uoči najavljenog novog talasa vrućina.

Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar, koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine. Oni nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Također su ugroženi trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.

Simptomi i prevencija

"Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem", ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditelj Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Simptomi počinju jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti.

Toplotni udar može da nastane ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i usljed vlažnog i pregrijanog zraka, jer je u takvim uslovima otežano znojenje, a javlja se najčešće kod radnika u pekari, kuhinji, kraj peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prijevozu, pa čak i u stanu.

U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40*C. Toplotna iscrpljenost je blaži oblik toplotnog udara, a često nastaje usljed pretjerane fizičke aktivnosti u uslovima povišene spoljne temperature i vlažnosti vazduha. Manifestuje se pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog pritiska i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.
"Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu, navodi dr. Kuduzović.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije, tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti.

Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.

Ljekaru se treba obratiti tek ako tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, ako je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, ukoliko uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se radi o početku neke druge bolesti.

"Prevencija je da se bebe izvode u šetnju samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Djecu mlađeg uzrasta ne treba utopljavati i treba im davati što više tečnosti. Pratite ponašanje svog djeteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno. Ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji. Adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja", dodaje dr. Kuduzović.

Ishrana i preporuke

Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidraciju.

Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu, ne bi trebalo da se znatno razlikuju. Povećane ljetne temperature, koje rezultiraju znojenjem mogu dovesti do dehidracije tijela pa je ljeti jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidrataciji organizma u tom periodu, navode iz INZ.

Povećane potrebe za vodom ljeti možemo nadoknaditi i unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,...) te cijeđenim, nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama.

Preporuke stručnjaka su:

• Pet čaša vode na dan je dovoljno za hidrataciju djece od pet do osam godina, sedam čaša za djecu od devet do 12 godina, a osam do deset čaša vode za djecu stariju od 13 godina

• Ljeti birajte svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

• Ljeti izbjegavajte obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma!





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


POVEZANE VIJESTI


VIJEST SEDMICE


VIDEO SEDMICE

INFO BOX


Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!