Zašto tolike nove hidroelektrane u BiH?

BiH

Zašto tolike nove hidroelektrane u BiH?

Objavljeno na dan 02.03.2019 - 14:22 | Izvor: USKinfo.ba | dw.com


Električna energija iz hidroelektrana jest „čista“, ali tako se neminovno mijenja i krajolik i ekološka ravnoteža. Ipak, Bosna i Hercegovina i pored mnoštva hidroelektrana planira gradnju – 186 novih!

U BiH je trenutno u pogonu 81 hidroelektrana: 16 velikih snage preko 10 megawata, a većina je malih. Ipak, potpisane su koncesije i započet proces traženja dozvole za izgradnju još 186 hidroelektrana i gotovo sve su također razmjerno male snage.

Prema ostalim podacima Centra za životnu sredinu Banja Luka, trenutno je u izgradnji širom BiH deset takvih hidroelektrana. Jedna od njih je i HE Zlate na rijeci Doljanki kod Jablanice (3,2 MW), čija je izgradnja započeta prošle godine u listopadu. Izvođač radova je firma EKO - VAT sa sjedištem u Jablanici, a glavni investitor Mirza Teletović, poznati bosanskohercegovački košarkaš koji je danas na čelu Košarkaškog saveza BiH, a vlasnih te tvrtke je njegov otac. Građani su prošle godine više puta prosvjedovali protiv gradnje ove hidroelektrane, a osnovano je i Udruženje građana za Doljanku. Prosvjedi do sad nisu pomogli, nego tvrde da se gradnja i ubrzala. Ipak, ne odustaju.

I za prosvjed protiv takvih hidroelektrana je potrebna hrabrost: sudionike je sad investitor - tužio zbog ometanja radova!

I okoliš, ali tu je i kriminal

„Dozvola za okoliš HE Zlate je puna grešaka i nije u skladu sa studijom utjecaja na okoliš. Osim toga i građevinska i urbanistička dozvola su pune grešaka. Na sve tri dozvole smo uložili žalbe na Kantonalnom sudu u Sarajevu i to će ići po hitnom postupku. Koristit ćemo pravni lijek na sve što budemo mogli da zaustavimo izgradnju ove hidroelektrane", kažu nam u tom Udruženju građana.

Oni se protive gradnji jer će ta elektrana uništiti okoliš, turistički potencijal, biljne vrste i bit će ugroženo najveće mrjestilište ribe u tom dijelu BiH. U Udruzi jedini razlog gradnje vide - da bi pojedinci profitirali: „Mi nismo samo udruženje koje se bori protiv izgradnje ove hidroelektrane, mi smo udruženje koje se bori protiv kriminala", objašnjava Dženan Šašić, predsjednik Udruženja građana za Doljanku.

Udruženje broji zapravo tek pedesetak članova, ali nam isto tako tvrde kako je tamošnje stanovništvo pod pritiskom - kako od investitora, tako i od općine Jablanica: „Članstvo u našem udruženju bi bilo mnogo veće da se ljudima ne prijeti da će ostati bez posla. Poslodavci prijete jer ne žele loš odnos sa općinom, a općina i političke stranke blokiraju na druge načine: odbijaju dati poticaje poljoprivrednicima koji su protiv hidroelektrane, a Općinsko vijeće odbija točke dnevnog reda našeg udruženja", žali se Šašić.

Ne samo to: na istoj rijeci je planirana izgradnja još jedne elektrane, HE Pačići snage samo 1,3 MW. Investitor je isti. Općina Jablanica pak tvrdi kako je iskorištavanje tamošnjih energetskih potencijala „strateški interes općine" već 20 godina.

Bosna i Hercegovina je bogata rijekama - ali očito nema mnogo pameti, nego samo osobnog interesa u njihovom korištenju.

Izvozi – i onda opet uvozi

Bosna i Hercegovina izvozi električnu energiju. Prema podacima OEC-a (Observatory of Economic Complexity) u 2017. godini izvoz električne energije je u ukupnom izvozu BiH iznosio 4,7 posto, što je stavlja na drugo mjesto izvoznih proizvoda, odmah nakon izvoza opreme za unutrašnjost automobila. Za izvezenu električnu energiju je BiH primila 295 milijuna dolara: 65 posto je izvezeno u Hrvatsku, 16 posto u Srbiju, a 10 posto u Švicarsku.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina i uvozi električnu energiju: 2017. godine u vrijednosti od 175 miliona dolara, opet uglavnom iz Hrvatske (57%). Razlog jest što u BiH zapravo postoje tri elektroprivrede i svaka djeluje neovisno jedna od druge.

Anes Podić

"Svaka elektrodistribucija ima svoju specifičnu kombinaciju izvora električne energije od koje ovise i mogućnosti izvoza i potreba za uvozom. Na primjer JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja pokriva 'hrvatske' kantone, uopće nema termoelektrana u svom sastavu i onda kad se desi sušni dio godine, ona mora uvoziti struju", objašnjava Anes Podić iz organizacije "Eko Akcija" Sarajevo. Upravo EP HZHB Mostar isporučuje električnu energiju i poduzeće Aluminij Mostar, najvećeg industrijskog potrošača energije u čitavoj Bosni i Hercegovini čime i njemu stvara dodatne troškove.

Matematički, Bosna i Hercegovina bi zapravo dobivala kad bi tamošnje elektroprivrede surađivale međusobno. Ali jesu li Bosni i Hercegovini uopće potrebne tolike nove hidroelektrane? Jelena Ivanić, asistentica na programu „Energija i klimatske promjene" Centra za životnu sredinu (CZZS) je tu potpuno jasna: „Bosni i Hercegovini ne trebaju nove hidroelektrane, jer mi struje imamo dovoljno i izvozimo je. Već smo dosegli i neophodan postotak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime ispunjavamo ugovor sa Energetskom zajednicom EU: to je 40 posto. Imamo sasvim dovoljno hidroelektrana".

Diljem BiH građani ustaju u obranu svojih rijeka: tu se poručuje "NE hidroelektranama na Vrbasu"

Siguran novac za (izabranog) investitora

Ivanić nam objašnjava kako je prvi motiv gradnje elektrana i takvih intervencija u prirodu doista – sigurna zarada investitora: „Investitori potpisuju ugovor o obaveznom otkupu električne energije na 12 (u Federaciji) ili 15 godina (u Republici Srpskoj) i jamči im se povlaštena cijena za električnu energiju koja je stalna i ne ovisi o tržištu. Sve što oni proizvedu u tih 12 ili 15 godina će biti otkupljeno po toj cijeni. To je najsigurniji posao i zato toliki pritisak i želja da se grade hidroelektrane".

Jelena Ivanić

 

To nam potvrđuje i Podić iz organizacije „Eko Akcija" Sarajevo, a u tom poslu tu onda i dužnosnici lokalnih općina „pomažu" zaradi investitora: „Općina Jablanica je na primjer donijela odluku da je izgradnja malih hidroelektrana ekonomski interes za Jablanicu. Taj ekonomski interes se završi tako što će Jablanica od toga imati vrlo skromnu koncesionu naknadu od 50 tisuća KM godišnje, a investitori zaradu od 1,8 miliju KM godišnje. Tako se vidi koliko je za investitore ovakav poslovni model fantastičan".

S druge strane, on tvrdi kako „imate brojne poljoprivrednike koji su zbog propasti poslovnog koncepta uzgoja malina pokosili malinjak jer je cijena toliko niska da im se nije čak isplatilo niti pobrati taj rod. Isto vrijedi i za proizvođače mlijeka", objašnjava Podrić. Dodaje kako je jedan od najvećih problema što ne postoje sankcije za uništavanje okoliša: "Dešava se da su korita rijeka zbog izgradnje hidroelektrana potpuno suha, a nedostaju kaznene odredbe u zakonu. Možete nekažnjeno ostaviti korito rijeke potpuno suho i nitko neće odgovarati".

Podić tvrdi kako će se u Bosni tek za desetak godina shvatiti kako je „uzalud uništila svoje rijeke", tim više što je tu i energija sunca. Načelno, ta zemlja je još prošle godine usvojila i Okvirnu energetsku strategiju za razdoblje do 2035. , ali Podrić nam tvrdi kako je ona napisana samo „da bi se mogli povlačiti novci iz EU". „Ali ta strategija je samo nastavak istog posla u budućnosti - gradnja malih hidroelektrana i termoelektrana. Proizvodit će se puno više struje nego nama treba da bi se moglo izvoziti i zarađivati na račun našeg zdravlja i zraka", upozorava ovaj ekološki aktivist.

Ako od rijeke ostane samo suho korito - nitko neće biti kažnjen! Zato su i na ovoj brani kod Konjica napisali 
"Sloboda rijekama"

Opasno je prosvjedovati protiv besmisla

Osim sporne hidroelektrane na rijeci Doljanki, planirana je skora gradnja hidroelektrane „Šipovo" na Janjskim otokama, zatim još jedna hidroelektrana na rijeci Sani u kanjonu Prizren Grad, a postoji plan i za MHE na rijeci Vrbas u Krupi. No i drugdje građani nisu zadovoljni: tako se građani Zvornika bune se zbog toga što se na rijeci Drinjači, pored već izgrađene jedne hidrocentrale na samom ušću Drinjače u Drinu, planira izgraditi njih još – sedam! To su samo neke od brojnih drugih koje se, kako navode iz nevladinog sektora, planiraju izgraditi tamo gdje nitko ne živi i onda se nema tko niti buniti. Ukupno ih se na 300 rijeka planira izgraditi više od 400.

Nedavno je na adrese nekoliko građana koji su prosvjedovali protiv izgradnje MHE Zlate na rijeci Doljanka stigla i tužba od strane investitora, firme „EKO – VAT" Jablanica. Optužuje  ih se da su zbog prosvjeda koji je trajao 2 sata u listopadu prošle godine zaustavili radove i time „uzrokovali troškove u iznosu od preko 10 tisuća KM". Tuženi se neće izjašnjavati o tom sudskom postupku jer se još uvijek boje posljedica. Mirza Teletović se također ne želi izjašnjavati, jer „mu je odvjetnik tako savjetovao", poručuju iz njegovog ureda. Niti firma „EKO – VAT" nije odgovorila na naše pozive, niti na e-mail.

Bosanskohercegovačko Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije za DW htjelo komentirati gradnju elektrane na rijeci Doljanki. Jedino su se iz Centra za zaštitu životne sredine osvrnuli na tužbu investitora protiv prosvjednika i tvrde kako ona „služi samo da bi se građane zastrašilo": „Slična tužba je stigla i na adrese građana koji su se borili protiv izgradnje mini hidroelektrane u Fojnici prije nekoliko godina. Njih se teretilo da su zaustavili radove za gotovo godinu dana. Na kraju su građani ipak pobijedili", podsjeća Jelena Ivanić iz CZZS.





KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti

Copyright © 2013 - 2019 USKinfo.ba - Informativni portal | Web developed by IDK Studio - Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!