Pandemiju Korona virusa u BiH na plećima iznijele žene: ''Je li COVID-io nas?''

BiH

Pandemiju Korona virusa u BiH na plećima iznijele žene: ''Je li COVID-io nas?''

Objavljeno na dan 14.12.2020 - 10:03 | Izvor: USKinfo.ba |


Oblasti u kojima rade žene u Bosni i Hercegovini, kao što su zdravstvo, uslužne djelatnosti i prosvjetni rad, tokom pandemije bile su najpogođenije. Zdravstvene radnice radile su 24 sata, trgovkinje nosile vreće od 25 kg na sopstvenim plećima, profesorice u 00:00 pregledale zadaće, dok su pojedine žena trpjele nasilju ili jednostavno bile okovane online nastavom i svim kućanskim poslovima. Država u ovim teškim trenucima je bila tiša nego ikada, a moge žene pitale su se je li ih iko primijetio? 
 
Udruženje „Prava za sve“, koje se već duži niz godina zalaže za prava žene, već na početku pandemije krenulo je s monitoringom položaja žena u raznim sektorima rada na osnovu kojeg je i nastala njihova kampanja „Je li COVID-io nas?

„Kampanjom želimo da ukažemo na to da su žene iznijele ovu krizu u najvećoj mjeri. Ne želimo da se više priča o ženama koje su na margini. Hoćemo da podignemo svijest o tome koja je uloga žena u našem društvu i koliko su bitan faktor. To su ovom pandemijom dokazale“ ističe Diana Šehić, direktorica Udruženja „Prava za sve“.  


Najveću žrtvu tokom pandemije podnijele su žene koje pružaju zdravstvne usluge. Procjenjuje se da oko 70 posto žena radi u zdravstvenim i socijalnim servisima. Zineta Mulaosmanović, medicinska sestra, ističe da tijekom trajanja pandemije nije poznavala svoje radno vrijeme. „Nije bilo realnog radnog vremena, radili smo i vikendima i nakon radnog vremena, radili smo apsolutno sve ono što je data situacija nalagala i nismo postavljali pitanja. Problem je što nas nije bilo dovoljno ni u idealnim uslovima, a onda smo ušli u pandemiju. U Domu zdravlja na Ilidži nas je bilo 230, a sigurno oko 200 žena. Svaka čast ženama na hrabrosti  i odlučnosti, nije bilo lako ostaviti porodicu jer sve smo mi majke, supruge, kćereke i sve se vraćamo kući ne znajući šta nosimo sa sobom“, kazala je Zineta. 

Prema procjenama UN Women, tokom pandemije posao je izgubilo 13 posto žena u odnosu na 8 posto muškaraca. Žene čine i većinu onih sa zaključenim ugovorima o radu na određeno vrijeme, koji u pandemiji mahom nisu obnovljeni. Otežan je i pristup ostvarivanju prava i naknada na osnovu nezaposlenosti, uz izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija. Tokom proteklog perioda, zabilježeni su i slučajevi nuđenja ugovora kojima se zaposlenice na određeni period odriču plate i odluka o neplaćenom odsustvu.

Jedna od uposlenica sigurne kuće, čiji identitet moramo zaštiti zbog izloženosti nasilju, tokom pandemije ostala je bez posla. “Neposredno prije pandemije sam bila zaposlena, imala sam ugovor koji je bio potpisan na jedan mjesec, tako da sam već 20. marta ostala bez posla. Odjednom su nestali izvori primanje, a nas je petero u domaćinstvu. Ja sa svojim suprugom nakon razvoda nemam apsolutno nikakav kontakta, a on ne plaća alimentaciju. Osim toga, situacija s online školom je dodatno otežala. Imam tri učenika u kući, kojim mogu biti majka, otac i prijateljica, ali ne i učiteljica“, navela je. 
VIDEO
Podaci UNDP-a pokazuju da su preduzeća čije su vlasnice žene prijavila značajniji pad prometa na samom početku pandemije, a broj preduzeća gdje žene čine većinu zaposlenica koja su morala biti zatvorena je više nego duplo veći nego onih gdje su većina zaposlenika muškarci.  

Trgovkinje bile muđu najizloženijim

Veliki teret ove pandemije podnijele su i žene koje su neumorno radile u trgovinama. Jedna od njih je i Ediba Morkanjić. „Bilo je dosta ljudi koji nisu nosili maske, niti se pridržavali mjera. Jendostavno ste bilzu kupca, a ne znate ni s kim ste u kontaktu. Muške kolege su pretežno bile u magacinu i nisu bili u kontaktu s kupcima. Bilo je straha, a najviše da virus ne donesem svoj djetetu, jer spada u rizičnu skupinu, ona ima bronhijalnu astmu“, kazala je Mujezinović. 
Regionalna povjerenica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH  Željka Rubinić ističe kako većinom žene rade u trgovini. „Definitivno se onda može reći da su žene iznijele ogroman teret barem što se trgovine tiče. Inače živimo u društvu gdje je na ženama odgovornost za brigu o obitelji i poslu, a Korona je samo bila dodatni strah da se ne zaraze, a onda da to prenesu svojim ukućanima“, navodi Željka. 


Kako navode iz Agencija za ravnopravnost spolova u čak 93,8 posto veza sve ili većinu navedenih poslova obavljaju žene, a nešto ujednačenije, je kada se radi o obavezama vezanim za brigu o djeci, pri čemu muškarci najčešće preuzimaju obaveze kao što su igra i šetanje sa djetetom, te pomaganje djetetu u nečemu.

Nasilje nad ženama povećano

Pandemija je povećala i nasilje nad ženama. Informacije iz sigurnih kuća su pokazale porast poziva na SOS telefone za 20 posto tokom prvog vala pandemije i tzv. „zatvaranja“ zbog preventivnih mjera. 

„Sistem koji je uspostavljen za prevenciju i zaštitu od nasilja u vremenima krize i pandemije postaje potpuno besmislen jer nevladine organizacije su u toku pandemije bile potpuno same“, ističe  Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacija lokalne demokratije, koja dodaje kako se broj poziva kako institucija sistema, tako i žrtava nasilja tijekom prvog lockdowna značajno povećao.

Cjelokupna situacija s Korona virusom samo je pokazala da je bosanskohercegovački sistem disfunkcionalan kada su u pitanju prava žena, te da se na tome treba još mnogo raditi, osobito ako kao država pretendujemo ulasku u Evropsku uniju. Neke od preporuka Udruženja „Prava na sve“: 

- Potpuna primjena Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH mora biti osigurana u sastavu svih tijela na svim nivoima vlasti. Svi statuti i dokumenti političkih partija moraju biti izmijenjeni i dopunjeni u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i primijenjeni u praksi.
- Neophodna je procjena uticaja svih relevantnih propisa na žene a koje su usvojene ili će se usvajati u narednom periodu kao odgovor na pandemiju.  Nova Strategija zapošljavanja FBiH 2021-2027 mora uključiti rodnu perspektivu te naročito marginalizovane žene prilikom zapošljavanja/samozapošljavanja.


- Vlade na svim nivoima vlasti moraju obezbijediti sredstva za poticaje i pomoć ženama malim preduzetnicama kako bi ublažile negativne ekonomske posljedice uzrokovane preventivnim mjerama i zabranom rada. 
- Neophodno je formalno u nastavne planove i programe uključiti nove ili proširiti već postojeće relevantne predmete s izučavanjem tematike ukidanja stereotipa i poboljšanja položaja djevojčica i žena.

- Na nivou F BiH se mora obezbijediti sistemsko financiranje sigurnih kuća.

Na Konferenciji „Šta nas čeka poslije pandemije: Pregled ženskih prava i uključivanje u evropske integracije”, koja će biti održana danas sa početkom u 11 sati, bit će govora o tome kako BiH da krene putem razvijenih evropskih država kada su u pitanju prava žena. Tom prilikom bit će prezentiran i video koji je nastao u okviru kampanje “Je li COVID-io nas” u kojem žene govore kako se pandemija reflektirala na njihove živote. 

Foto: Pixabay/Ilustracija



PODIJELI OVU VIJEST



KOMENTARI
Tvoj stav je bitan. Dodaj komentar na ovu vijest ...


FACEBOOK
USKinfo.ba - Naše priče / Naša stvarnost?


USKinfo.ba
Izdvojene vijesti


COVID-19
Prikaz zaraženih u Bosni i Hercegovini | Izvor: Klix.ba

Copyright © 2013 - 2020 | USKINFO PROMOCIJA d.o.o. | Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!